Američka pjesnikinja Luiz Glik (1943. Njujork, SAD) ovogodišnja je dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost koju dodjeljuje Švedska akademija, saopšteno je juče u 13 časova u Stokholmu, a prenijele su sve svjetske agencije. Ona će pored priznanja dobiti i 1,1 milion dolara.
Luiz Glik je nagrađena za „nepogrešiv pjesnički glas koji strogom ljepotom čini individualno postojanje univerzalnim”, ocijenio je žiri.
Ova američka pjesnikinja dobitnica je i brojnih nagrada, uključujući i Pulicerove nagrade 1993. za knjigu „Divlji iris”. Bila je laureat Biblioteke američkog kongresa 2003-2004. godine, a 2015. američki predsjednik Barak Obama dodijelio joj je Nacionalnu humanitarnu medalju.
Kako navode kritičari poezija Glikove pripada objektivističkoj poetici, nastaloj tokom `30. godina 20. vijeka, čiji su glavni predstavnici bili Luis Zukovski, Čarls Reznikof, Džordž Open i Karl Rakosi. Prateći ovu poetiku ona tretira pjesme kao predmete, naglašavajući ozbiljnost, inteligenciju i pjesnikovu sposobnost da pronicljivo posmatra svijet tako što upotrebljava obične svakodnevne riječi.
U svojoj knjizi eseja „Dokazi i teorije” Glikova navodi kako zastupa poeziju koja se približava tišini i graniči sa iščeznućem. Luiza Glik je napisala 12 zbirki poezije. Njena posljenja zbirka zove se „Faithful and Virtuous Night”, a objavljena je 2014. godine. Prvu zbirku, „Prvorođenče”, objavila je 1968. godine.
Tokom karijere koja traje šest decenija, Glik je, kako navode poznavaoci, istraživala traumu, smrt i iscjeljenje, u pjesmama za koje su neki tvrdili da su zapravo ispovijesti. No, Olson, član žirija, rekao je ranije: „Ona se ne smije smatrati pjesnikinjom ispovijedanja. Ona traži univerzalnost”.
Glikova je rođena u porodici mađarskih Jevreja koji su emigrirali u Ameriku. Pohađala je koledže Sara Lorens i Kolumbiju. Trenutno je pisac-rezident na Univerzitetu Jejl i predavač na Programu za kreativno pisanje Bostonskog univerziteta. Živi u Kembridžu, u državi Masačusets (SAD).
Prošle godine nagrada je pripala austrijskom piscu Peteru Handkeu, a 2018. poljskoj spisateljici Olgi Tokarčuk.
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine, ali, ovo je 113. laureat. Četiri puta ovu nagradu podijelile su dvije osobe. Luiz Glik je 16. žena po redu koja je dobila najprestižnije književno priznanje.
Zbog pandemije korona virusa, ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade objavljeni su bez prisustva javnosti. Iz istog razloga je otkazana i ceremonija dodjele koja se održava svake godine u Stokholmu.
Umjesto ceremonije, nagrade će biti uručene laureatima u njihovim matičnim zemljama. Ž.J.

---

Kod nas slabo prevođena
Glik je kod nas slabo prevođena.
– Zadužbina Petra Kočića u Banjaluci štampala je knjigu „Osam savremenih američkih pesnika” koja sadrži i nekoliko pjesama Luize Glik – napominje Božović. Riječ je o dvojezičnom izdanju, srpskom i engleskom, izbor i prevod je uradio Petar Penda. Ovo djelo predstavlja izuzetno skroman uvid u stavralaštvo Luize Glik koja je zastupljena sa tri pjesme: „Udavljena deca”, „Parabola leta” i „Oktobar”


Veliko iznenađenje u svijetu literature
Gojko Božović, pjesnik, esejista i osnivač izdavačke kuće „Arhipelag” kazao je za Tanjug da je proglašenje Luiz Glik za dobitnicu Nobelove nagrade za književnost, veliko iznaneđenje u svijetu literature.
Božović napominje da je stvaralaštvo Luiz Glik slabo poznato i u evropskim okvirima.
– Nesumnjivo Luiz Glik je jedno od najvažnijih imena savremene američke književnosti. Ona je pjesnikinja koja je nagrađena svim vrijednim priznanjima u SAD uključujući i Pulicera.