Crna Gora i njen narod prvi put su u doba vladara iz dinastije Petrović intenzivnije stali na stanovište dugotrajnih i slavnih opredjeljenja koja su do zenita dovela državno opredjeljenje šta je to Crna Gora i šta će ona, vjerovali su, biti - rekao je književnik Ilija Lakušić na tribini u knjižari Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori na temu „Crna Gora vladika i vladara Petrovića i savremena Crna Gora”.

Svjetionik programa ovog Pokreta su Njegoš i njegovo ukupno djelo, a „Gorski vijenac”, kaže Lakušić, i pjesnički dodaje – „crnogorski ustav”, koji je odjeknuo i u djelu Marka Miljanova. Pritom, naglašava da se „na osnovu vjekovnog iskustva, ratničkog i mirnodopskog previranja, danas pouzdano može reći da je razumijevanje Njegoševog djela, „Gorskog vijenca” posebno, usko povezano za razumijevanje Crne Gore, dubine njenog bića i svekolikog identiteta, odnosno bitnih komponenti koji ga čine”.

– Pojedine aktuelne faze, i aktuelni pojedinci, i danas koriste priliku da iskrive i jedno i drugo, te da stvore nadu i povoljnu okolnost za reafirmaciju vladanja nad Crnom Gorom i Crnogorcima - kaže Lakušić. On zaključuje i da svi koji diletantski negiraju Njegoševo djelo ostaju u kalu, jer je vladika pisao svoje djelo ne na prolaznim politikantskim ambicijama, već iz nadvremene pozicije.

– U protekla dva vijeka „Gorski vijenac” je prerastao u prirodni fenomen koji se ravnopravno ponio sa Lovćenom. Zato će sve ono što se mota oko njegovih nogu, proći kao turistička sezona – kaže Lakušić.

Na ovu temu u knjižari MS govorio je i književnik Milutin Mićović, ističući na početku da je najteže stajati i opstajati u Crnoj Gori na temelju, ne pokleknuti pod teretom protivrječnosti i pritisaka, i ne povinovati se tome kako vjetar duva.

– Taj temelj je njegoševski, petrovićevski, tvrdi, sveti i nebeski. Nama je danas lako kako je bilo njima. I to je prva pozicija koju treba da ima naš čovjek, naš savremenik – kaže Mićović. On napominje i da se danas, u vrijeme formalne slobode govora i nastupa, osjeća da postoje dvije Crne Gore. Ona istinska, koja je prošla kroz oganj i ostavila za sobom trag Petrovića, posebno dva velika Petra, ističe Mićović, dodajući da su upravo oni primjer stajanja i trajanja.

– Prilično je teško definisati kako je nastala i koji su temelji i razlozi ovakve Crne Gore današnje, jer se iz temelja i po svakoj matrici suprotstavlja onoj istorijskoj, istinskoj i uzornoj Crnoj Gori. Crna Gora stvorena na referendumu, za koju niko nije kap krvi prolio, je neka nova stvorena Crna Gora, neistorijska. Jer, to kako je napravljena, manipulativno, uz dejstvo stranih sila, ne možemo reći da je ona proizvod istinske volje Crnogoraca, Srba-Crnogoraca, Srba u Crnoj Gori. Osnovna misao istorijske Crne Gore je srpska oslobodilačka ideja, i Crna Gora stoji na toj ideji. To je teško savladiv paradoks za one koji žele lakše da misle ili neće da misle, ili da misle onako kako im se kaže, što je najčešće – rekao je Mićović između ostalog. To proizvodi savremenu dramu, vidljivu i nevidljivu, naglašava Mićović, proizvodeći u savremenoj Crnoj Gori „sukob jednih istih po majci i ocu, Srba i Crnogoraca”. To je dovelo do skoro nepovratne diobe jednog istog tkiva, koje nije moglo poći za rukom nikom drugom do političarima, koji su u tom naumu skoro i uspjeli, istiskujući Srbe iz Ustava kao konstitutivni faktor. No, Petrovići su onaj parametar, dodaje Mićović, primjer, da ta dioba nije prirodna, i da ne može biti nepovratna. I, zato nam je, dodaje, umjesto nezbora potreban razgovor, zdrava polemika, a ne negiranje istorije i Petrovića i traumatični pritisak na Srbe.

Ž.J.

---

Zaustaviti zaoštravanje odnosa između Srba i Crnogoraca
Uvodnik u veče dao je Jugoslav Blagojević koji navodi da Srpski pokret Njegoš, osnovan u junu, u statutu ima odrednicu da ne može postati politička partija. Ali, cilj djelovanja Pokreta je da se ukaže na status Srba u savremenoj Crnoj Gori, a s tim u vezi i na pritiske na eparhije Srpske pravoslavne crkve, naročito Mitropopoliju crnogorsko-primorsku, zatim da se ukaže na stanje marginalizovanja srpskog jezika i upotrebe ćirilice, kao i srpske kulture i istorije uopšte, i na njima utemeljenog obrazovanja. Temelj je kako im ime i govori istorijsko djelovanje dinastije Petrović Njegoš.

– Naš prevashodni zadatak je da ne dozvolimo dalje zaoštravanje odnosa Srba i Crnogoraca i da nastojimo da se postojeće podjele prevazilaze i minimiziraju što je više moguće, ali ne po cijenu naših temeljnih opredjeljenja – rekao je između ostalog Blagojević.

Nakon tribine svi koji su htjeli mogli su potpisati pristupnicu Srpskom pokretu Njegoš.