Bosansko-hercegovačka dizajnerka Aleksandra Nina Knežević, diplomac Fakulteta likovnih umjetnika na Cetinju, poslije desetak godina ponovo je pred crnogorskom publikom. Ovog puta predstavila je prvenstveno ilustracije knjiga koje radi intenzivno već gotovo cijelu deceniju, u okviru izložbe „Book covers”. Inače, ova grafička dizajnerka podjednako je poznata i po plakatama, logotipima, ilustracijama. I tada, kao i sada, izlagala je u prostoru galerije „Centar”.
– Drago mi je što sam ponovo pred podgoričkom publikom. Ovoga puta predstavljam samo naslovnice knjiga, dok sam ranije izlagala i kataloge i ilustracije. Studirala sam u Crnoj Gori, završila FLU na Cetinju i sama sam iznenađena činjencom da je prošlo tako puno vremena od moje prve postavke ovdje, a od diplomiranja čak je dvadeset godina. Svaki povratak je lijep i u meni budi divna osjećanja – navela je umjetnica.
U međuvremenu njena biografija je poprilično bogatija, radila je i radi za poznate i respektabilne izdavače. Zavrijedila je brojna međunarodna priznanja, a radovi su objavljivani u mnogim časopisima specijalizovanim za umjetnost i dizajn. Prije osam godina uvrštena je među 200 najboljih svjetskih ilustratora. Radi za brojne izdavače u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a angažovana je i u ostatku našeg regiona. Posjetioci postavke imaju priliku da vide njene ilustracije za mnoge sarajevske i BiH izdavačke kuće, zatim renomirane izdavače poput beogradskog „Platoa” i „Kreativnog centra”... Radila je za domaće savremene pisce, kao i svjetske i naše klasike poput Emila Zole, Iva Andrića, Itala Kalvina, Paola Koelja, Haruki Murakamija, Džoan Rouling, Miljenka Jergovića...
– Kad radiš posao s ljubavlju, ako to želiš, onda ide sve kako želiš i osjećaš da treba. Volim ono što radim, ne posmatram to samo kao svoj posao – objasnila je Knežević.
Zahvaljujući nekim svojim ilustracijama skrenula je pažnju izdavača i u inostranstvu. Rezultat toga je da te iste naslovnice krase i knjige istih pisaca za inostrana izdanja.
Nina Knežević smatra da je dizajn prije svega umjetnička disciplina i da je u prošla vremena „možda bio i veća umjetnost, jer danas je sve okrenuto komercijalnom”. Dizajn u 21. vijeku ponekad je previše usmjeren ka profitu, pa čak to važi i za njenu omiljenu dizajnersku disciplinu – naslovne i ilustracije knjiga.
– Mislim da naslovnica knjige treba da zadrži prvobitnu funkciju, onu magiju kojom privlači čitaoca. Više sam za štampanu knjigu nego digitalnu, jer mislim da je tako bliža čitaocu – istakla je ona.
Pripreme za oslikavanje naslovnice jedne knjige su višestruke. Jedna od njih je i iščitavanje autora knjige koju treba da ilustruje.
– Uvijek je najbolje pročitati knjigu. No, nekada, kad nemam priliku za to, vremena, ili iz nekog drugog razloga neophodno je da mi urednik izdanja što bolje i preciznije približi i autora i štivo. Tada je moguće emociju knjiga može prenijeti i na naslovnicu. Jer naslovnica je proizvod koji je namijenjen da proda knjigu, sadržaj knjige. Međutim, naslovnica ne smije da bude bukvalna, treba da nosi određenu zagonetku, magiju, da bi čitalac osjetio jednu dozu znatiželje koja će ga inspirisati da kupi i pročita baš tu knjigu – objasnila je način na koji razmišlja i izazove pred kojim se nalazi jedan dizajner koji ilustruje naslovnicu književnog djela.
Kaže da ima sreću da joj je posao ujedno i hobi, tako da osjeća uvijek istu dozu znatiželje i uzbuđenja dok radi. I pored toga što je u Crnoj Gori studirala, nikad nije radila ni za jednu našu izdavačku kuću, mada, je ilustrovala naslovnice knjiga nekih domaćih pisaca. Ova grafička dizajnerka, i pored toga što joj angažmana ne nedostaje, kaže da je naš region mali, a da izdavačka djelatnost na neki način stagnira poslednjih godina. Ipak, grafički dizajn ostaje.
– Dizaj prodaje proizvode i mora biti komercijalan u neku ruku. Iz tog razloga on više pripada prvenstvenoj umjetnosti. Upravo ove osobine i predstavljaju šansu i za dizajn, i za dizajnere – poručila je na kraju ovog razgovora jedna od najpoznatijih grafičkih dizajnerki iz našeg regiona u svijetu.
Izložba „Book covers” u galeriji „Centar” može se pogledati do 27. januara.
S.Ć.

---