-Časopis za srpski jezik, književnost i kulturu „Slovo”već skoro 15 godina pokušava stvari staviti na svoje mjesto, upozorava i ukazuje da život naš nasušni izmiče etičkom načelu, da se oteo razumu i lagano odlazi u kulturi porok razvrat i opšti sunovrat crnogorsdke kulture. „Slovo” njegovo uredništvo i autori obraćaju se svima nama na zanimljiv i pitak način čio, te nemametljivo sugestivno, ubjedljivo nudeći alternativu tradiciju i prave, trajne vrijednosti nasuprot „novizmima montegrinstva” svake vrste, koji su okupirali našu stvarnost i življenje. Najmlađima umjesto agresivne internet „okupacije” nudi druge prave zanimacije. Upućuje ih na knjige, igre, čaroliju ljubavne poezije u kojima je ljepota ovog svijeta i života. Odraslima se umjesto politike i politizacije, otuđenosti i urbanizacije preporučuju trajne vrijenosti na kojima se zasniva nauka o vrednovanju, kako bi opet kao nekad, živjeli bez presije i agresije, kako bi se približavali i pomagali, a ne otuđivali i postali stranci jedni drugima, mogla bi biti poruka sa promocije 54. broja časopisa „Slovo”, koji je tematski posvećen jubileju Srpskog rječnika Vuka Stefanovića Karadžića, koji je u organizaciji NVO „Srpski Soko” održan u Herceg Novom.
Govoreći na tu temu mr Gordana Porobić Krcunović, direktor JU „Herceg Fest” naglasila je da je ovaj broj „Slova” veoma značajan. Znalački odabrani tekstovi znamenitih lingvista i književnika od strane urednika prof. Veselina Matovića iz različitih aspekata rasvjetljavaju istoriju i sudbinu Vukovog Rječnika do naših vremena.
– Srpski rječnik je prestavljao, a i danas prestavlja, vrhunski naučni poduhvat. To je istorijska encikolopedija. Riječ istorija ne nalazimo u ovom rječniku, ali nalazimo riječ „pripovjest”, jer je pripovjedačka kultura srpski izvor naših istorijskih hronotopa. Srpski rječnik je etnografska enciklopedija, jer je u njemu predstavljene običaji i duh srpskog naroda. Ono što čini velikim Srpski rječnik je njegova otvorenost prema drugim kulturama. Ovdje se ne radi o pukom tehničkom prevođednju srpskih riječi na latinski i njemački jezik, već o odmjeravanju srpske kulture sa evropskim kulturama.To je rječnik usmenog predanja koje nam otkriva leksičko bogastvo za razliku od Dositejeve prosvetiteljske misije koja je imala za cilj širenje evropskih ideja o društvu i životu u srpskom nrodu. Vukov rječnik nas oslobađa od kulturne inferiornosti. Njegova moć je u njegovoj odbrambenoj snazi koja nas štiti od pretenzija da nas uvuku u zapadnu kulturnu orbitu. U ovom vučjem vremenu, ili vremenu koji su zaposjeli karnevalski bijesovi, kako bi rekao počivši profesor Vuko Velaš, časopis „Slovo” i nagrada „Profesor Vuko Velaš” prestavljaju simbole otpora pravilima življenja i „skrnevalizaciji” prosvete i društva – rekla je Porobić Krcunović.
Veselin Matović govorio je Vuku Karadžiću i njegovom protjerivanju iz kulturnog života Crne Gore. Nijeda institucija u Crnoj Gori neće obilježiti jubilej Vukovog rječnika, naglaio je on.
– To je jedna od najvećih sramota današnje Crne Gore i ovaj broj „Slova”, posvećen je tom jubileju, počinjemo uvodnikom „Crna Goro stara zar ti nemaš srama”, jer nema ništa sramotnije od uklanjanja Vuka Karadžića iz Crne Gore. Sveti Sava, Vuk i Njegoš su tri pojave koje su najveća smetnja savremenoj idelogiji Crne Gore. Ove tri ličnosti su tri ključne tačke za sve što postoji u srpskoj kulturi. Oko njih se sve sabira i oni su postamenti koji se danas progone iz Crne Gore. Vuk i Sv. Sava su protjerani iz crnogorskih udžbenika, a sa Njegoša ne mogu ga zabraniti ali su ga isjekli prema njihovom razumjevanju, pa je unakažen i ispražnjen od pravih suštinskih sadržaja. U udžbenicima Njegoš se pojavljuje kao neki zakašnjeli pjesnik ljubavne poezije, tim udžbenicima nema kome je namjenjen Gorski vijenac. Tamo nema ni jednog stiha o Milošu Obiliću – kazao je on.
On je ukazao da je Vuk svojim radom uveo srpski narod i Crnu Goru u Evropu. Njegova epska poezija i srpski junaci formirali su Kosovski mit, koji je kroz istoriju održao srpski narod ali i Crnu Goru.
– To je razlog što Vuka Karadžića treba skloniti. Vukova knjiga O Crnoj Gori učinila je tu malu hrabru zemlju dostupnu svijetu i podigao je kao niko prije njega njen ugled. Vukovo djelo je za poštovanje. To je zadatak i obaveza i „Slova”. Potezi prema Vuku, Svetom Savi, pa i Njegošu ne umanjuje njihov značaj – oni umanjuju značaj onih koji to rade naše je da im se suprostavimo argumentima. Da se ne služimo njihovim sredstvima. Njihovo oružje je faslifikat, podmetanje, manipulacija, a naša obaveza je dostostojansto i istina – poručio je Matović.
Z.Šakotić