Veče pravoslavne Dalmacije, Dalmatinaca i obnovljenog „Srpsko - dalmatinskog magazina”, program je koji je preksinoć obilježio Trg od ćirilice u Herceg Novom.
Protojer-stavrofor Slavko Zorica, jedan od urednika časopisa, podsjetio je da je časopis pokrenut daleke 1836. godine, trudom čuvenog narodnog pregaoca dr Božidara Petranovića iz Šibenika, a obnovljen je 2005. godine u Splitu. Prvi broj ovog godišnjaka „na srbskom jeziku” bio je „otpečatan na srbskoj predvukovskoj ćirilici, na slavenoserbskom jeziku”, a njegov cilj je bio i ostao da „prosvećuje i kulturno-narodnosno obrazuje pravoslavne Srbe Primorja i dalmatinske Zagore i Bosne i Hercegovine”.
Zorica je istakao, da je riječ o jednom od najstarijih časopisa koji trenutno izlazi, a nakon „Letopisa Matice srpske”. Godine 1836, kada je počeo izlaziti, nosio je naziv „Ljubitelj preosveštenija”, a kasnije je preimenovan u „Srpsko– dalmatinski magazin”. Prvi urednik je bio Božidar Petranović, koji je znao šta treba narodu koji je bio, kako je kazao „od vijekova zapušten”.
- Petranović je sa svojim saradnicima prvi pokušao da uzburka intelektualne duhove u Dalmaciji i pokrene hvale vrijedan časopis. Časopis su kasnije uređivali i episkop Gerasim Petranović, a najduže ga je uređivao Đorđe Nikolajević, potom Nikodim Milaš, Nikola Vujinović... Uz prekide, časopis je izlazio od 1836. do 1873.godine i ukupno je objavljeno 30 svezaka. Pomenute godine, časopis se ugasio usljed nedostatka finansijskih sredstava - kazao je Zorica.
Nakon 60 godina pokušao ga je obnoviti Vladan Desnica, u Splitu, pod nazivom „Magazin sjeverne Dalmacije”, koji je sa saradnicima uspio da objavi dvije sveske. Najzad 2005. godine, kada je dr Branko Čelević okupio sradnike, časopis je ponovo pokrenut.
- Časopis okuplja ljude od pera, kulturnog i crkvenog miljea. Inače, ovaj časopis nikada nije bio strogo crkveni, već narodni, a narod bez crkve i crkva bez naroda ne mogu opstati na našim prostorima. Saradnici su brojni, iz Sremskih Karlovaca, Bosne, Nikšića, Ljubljane i da ne nabrajam, dakle svi oni koji su voljeli stari časopis. U novoj ediciji do sada je objavljeno 11 svezaka. Nadamo se da će časopis opstati, jer je prije svega plod entuzijazma. Ipak, ovo je manji problem, jer veći je problem taj što je na terenu Dalmacije sve manje njegovih čitalaca. Ako znamo da je 1835. godine, u Dalmaciji bez Boke, bilo oko 100.000 pravoslavnih Srba, a danas je to svedeno na jednu petinu, ako ne i manje, što je posljedica posljednjeg rata,onda je problem više nego jasan - kazao je Zorica.
On je na kraju poručio da kao što Bog može od kamenja podići djecu Avramovu „tako se treba nadati u vaskrs našeg naroda”, jer „ako smo izgubili carstvo, dušu svoju izgubili nismo”.
Prof. mr Predrag Miodrag, profesor Akademije za umjetnost i konzervaciju SPC u Beogradu i prof. Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, koji se bavi crkvenim pojanjem govorio je o ljepoti srpske duhovne muzike.
- Napisao sam i studiju „Triler u srpskom crkvenom pojanju”. Zagonetka čak i za muzikologe. To su neki znaci (crte i reze) koje su Srbi između Istoka i Zapada pokušali da nadiđu vizantijske note koje nam se nekako nisu primile i zapadnoevropski sitem notacije, sve dok se naši pradjedovi nisu uvjerili da nema opasnosti od latinizacije, odnosno unijaćenja. Šta je za drevne Sumere bila muzika..Oni su u svojim drevnim predstavama o bogovima, preslikavali u muziku, a muziku u teologiju. Kud ćete ljepše od toga. Isto su radili i stari Jelini. Dva djelatnika na polju srpskog pojanja, zapisivanja i harmonizovanja su Kornelije Stanković i Stevan Mokranjac. Njih nazivam Dositejem i Vukom srpske crkvene muzike. Stanković i Mokranjac su dva najveća i najdostojnija predstavnika na polju srpskog crkvenog pojanja i srpske muzike, mislim prije svega na harmonizovanje, kazao je Miodrag.
U muzičkom dijelu programa, nastupio je oktet „Sveti despot Stefan Lazarević” kojim je dirigovao Miodrag.
K.M.


Oslobođenje Herceg Novog od Turaka

Trg od ćirilice će se večeras privremeno premjestiti sa Trga Hercega Stjepana, u portu crkve Svetog Spasa na Toploj. Program će biti posvećen jubileju, 330. godini od oslobođenja Herceg Novog od Turaka. Na ovu temu, govoriće dr Goran Komar i Nebojša Rašo.