Djela savremenih likovnih stvaralaca iz Crne Gore, zahvaljujući kojima i nosi epitet zemlje slikara, mogu se do kraja ovog mjeseca pogledati u galeriji Centra savremene umjetnosti Crne Gore, „Centar”. Svi radovi – slike, crteži i skulpture su iz fonda CSUCG koji je počeo da se formira ’80. godina. Ovu postavku, naslovljenu „Od moderne ka savremenoj – iz fonda CSUCG” čine djela najznačajnijih imena crnogorske likovne scene iz tog perioda, ojačane nekim „novim” slikarima. Publika tako može pogledati u izboru Marine Čelebić, muzejske savjetnice CSUCG, radove: Petra Lubarde, Aleksandra Aca Prijića, Gojka Berkuljana, Nikole Vujoševića, Voja Stanića, Nikole Gvozdenovića, Branislava Tamindžića, Filipa Jankovića, Boška Odalovića, Cvetka Lainovića, Uroša Toškovića, Đeljoša Đokaja, Voja Tatara, Branka Filipovića-Fila, Smaila Karaila, Mihaila Muja Jovićevića, Slobodana Pura Đurića, Slobodana Slovinića, Miodraga Dada Đurića, Luke Tomanovića, Marka Borozana i Srđana Kovačevića i Stevana Luketića.
- Na izložbi je zastupljeno 19 slikara i četiri vajara, umjetnici koji su crpili inspiraciju iz specifičnosti zavičajnog podneblja i pokazali fleksibilnost u praćenju i primjeni aktuelnih likovnih tendencija, kroz beskrajne mogućnosti izražavanja, koje kroz slobodu individualnih samosvojnosti upućuju na bogatstvo, raznovrsnost i multimedijalnost crnogorske moderne i savremene umjetnosti – kaže Čelebićeva.
Moderno crnogorsko likovno stvaralaštvo, dodaje Čelebić, počinje aktivnošću grupe izuzetno darovitih slikara i vajara u periodu između dva svjetska rata. Jedan broj crnogorskih umjetnika (Risto Stijović, Milo Milunović, Miloš Vušković, Petar Lubarda, Mihailo Vukotić, Jovan Zonjić) su u to vrijeme bili predstavnici beogradskog likovnog centra. Jer, kaže Čelebićeva, kako je Crna Gora, ratovima pustošena, bila bez osnovnih uslova za odgovarajuće školovanje oni su bili primorani da obrazovanje traže u centrima likovnog obrazovanja kao što su: Pariz, Rim, Beč, Prag... Zapaženi svojim izložbama, sticali su ugled i priznanja. Neki su i poslije školovanja ostali da žive u raznim centrima: Beogradu, Ljubljani, Zagrebu ...
Kako ističe, ovom postavkom pokušala je da naglasi karakteristike pojedinaca, ali i da pruži pregled opšteg razvoja od moderne ka savremenoj umjetnosti.
- Iako su na ovoj izložbi izostale neke izrazite individualnosti (zbog neposjedovanja djela tih autora u fondu) ovaj broj je dovoljan da autoritetom svojih ostvarenja odrazi dinamičnost i tendencije crnogorske umjetnosti od moderne ka savremenoj – kaže Čelebić..
Izložba se može pogledati svakod dana od 9 do 21 čas.
Ž.J.