Roman „Jedro nade” Novljanina Nikole Malovića ovjenčano je prestižnom nagradom „Borisav Stanković” za knjigu proze na srpskom jeziku, u okviru tradicionalne „Borine nedelje” u Vranju, koja počinje 23. marta. Maloviću će priznanje i novčani dio nagrade u iznosu od 200.000 dinara, biti svečano uručeni 29. marta, poslednjeg dana 49. kulturne manifestacije.
Nikola Malović, ekskluzivno za naš list kaže da mu je drago što se u očima članova žirija za dodjelu nagrade „Borisav Stanković”, „Jedro nade” izdvojilo iz mora ostale produkcije. Žiriju, koji je odluku donio jednoglasno (Aleksandar Jovanović, Milo Lompar i Goran Maksimović) zahvaljuje i na kvalitetnom čitanju.
– Ponosnim me čini to što će se od ovog trenutka moje ime vezivati za Borisava Stankovića, slavnog prethodnika i literarnog učitelja. Radujem se putovanju u Borino Vranje, u kome nikad nisam bio. Kad kažem putovanje, tada zaista mislim da se neću otisnuti na tek neki kraći put, budući da iz Boke Kotorske, preko Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije, ako Bog da, stižem u geografiju koju je ovjekovječio Stanković. Hvala srpskoj književnoj kritici na hrabrosti da nagradi upravo srpski roman, hvala gradu Vranju i tamošnjoj književnoj zajednici – kaže Malović.
On pojašnjava da je tokom šest godina koliko je nastajalo „Jedro nade” vjerovao da piše pošten, dobar, i zanimljiv roman.
– Pošten u smislu da se zalažem za humane vrijednosti i kazujem ne globalnom ratu, dobar u smislu da iz sebe cijedim sve što znam, i zanimljiv u smislu da će se takav roman u knjižarama potraživati uvijek. Kad ste pisac sa stažom i knjižar u isto vrijeme, neka saznanja su naprosto u vašem posjedu – objasnio je pisac.
„Jedro nade” je roman o fenomenu najpoznatijeg, najseksualnijeg i najavanturističkijeg modnog dezena, a to je mornarska majica, koja je ujedno i vojna uniforma u svim mornaricama na svijetu. Radnja se odigrava u baroknom, bajkovitom Perastu, koji je sve što ima podigao iz plavo-bijelog zlata, no finale maestozo otkriva nam da je najpoznatiji moreplovac svih vremena, Kristofor Kolumbo, najvjerovatnije bio konverzos, Jevrejin porijeklom, što baca sasvim novo svjetlo na nama znanu istoriju, pojašnjava Malovć.
Za Boku, koja za njega predstavlja nepresušni izvor inspiracije kaže da je valja zamisliti više kao ostrvo sa tri strane omeđeno morem kamena, a sa jedne „omeđeno morem mora”.
U romanu i Gugl ima svoju ulogu, a Boka je rajski vrt unutar svijeta koji se sprema za sveopšti rat.
– Pronašao sam sva kotorska istorijska podmetanja, i razloge zašto se Perast izborio za autonomiju i samostalnost unutar kotorske Boke Kotorske. Način na koji su ovi odnosi posloženi unutar „Jedra nade” predstavlja sliku svijeta. Da rat nije počeo, valjda ga niko ne bi ni pominjao, od vojnopolitičkog analitičara Miroslava Lazanskog... do pape Franciska – kaže Malović, uz opasku da, ipak duboko vjeruje u pozitivan princip. Kako ističe, vjeruje da izlaz u vertikali.
– Vjerujem da je naša perspektiva u našoj retrospektivi. Misao o perspektivi i retrospektivi uzeta je i kao moto romana. Nju je izrekao pok. Miloš Milošević, admiral Bokeljske mornarice i mogla bi da stoji na svakoj zastavi, koliko je samo esencijalno tačna.
K.MATOVIĆ
Nagrađivani pisac
Nikola Malović (1970) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, član je Srpskog književnog društva i jedan od osnivača Grupe P-70. Objavio je knjigu kratkih priča „Poslednja decenija”, novele u dramskoj formi „Kapetan Vizin - 360 stepeni oko Boke” (2002), „Peraški goblen” (2003), zbirku priča „Prugastoplave storije” (2010)” i romane „Lutajući Bokelj” (8 izdanja, 2010-2104), i „Jedro nade” (tri izdanja, 2014).
Dobitnik je priznanja „Borislav Pekić”, „Laza Kostić”, „Majstorsko pismo”, „Lazar Komarčić”, Oktobarske nagrade grada Herceg Novog i nagrade „Pero despota Stefana Lazarevića”.