Projekat „Mapiranje i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Crnoj Gori” koji realizuje Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER) uz podršku Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (IFCD) Uneska, predstavljen je juče poslenicima kulture, kao i predstavnicima IT sektora i već postojećih kreativnih industrija u Crnoj Gori.
O projektu i njegovoj važnosti za Crnu Goru govorili su Predrag Janković, iz Ministarstva kulture, Dragana Radević, iz IPER-a i Miloš Milošević, vlasnik Studija za interaktivni dizajn „Fleka” DD.
Kreativne i kulturne industrije doprinose društvenom rastu, kroz diverzifikaciju nacionalnih ekonomija, stvaranjem prihoda i mogućnosti za zapošljavanja, pojasnio je Janković.
Potvrda je i istraživanje „Indikatori uticaja kulture na razvoj”, koje je Ministarstvo kulture sprovelo u saradnji sa Uneskom 2015. godine. Pokazalo se da je doprinos kulturnih djelatnosti bruto domaćem proizvodu Crne Gore u 2013. godini 4,62 odsto, što ukazuje na to da je kultura zaslužna za značajan dio domaće proizvodenje i da pomaže u ostvarivanju prihoda i sredstava za život. Ovaj projekat, dodaje Janković, poklapa se i s ciljevima Uneskove Konvencije o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza koju je Crna Gora ratifikovala prije 10 godina. On je napomenuo i da će ovaj projekat biti finansiran iz Međunarodnog fonda za kulturnu raznlikost IFCD. Crnogorski projekat je među sedam odabranih, sa najviše bodova, a na konkursu je bilo prijavljeno 227 projekata iz cijelog svijeta.
– Izuzetno nam je zadovoljstvo što je na prošlogodišnjem konkursu projekat iz Crne Gore „Razvoj kulturnih i kreativnih industrija kao dio održivog ekonomskog sektora u Crnoj Gori” IPER-a, odabran za finansiranje iz ovog fonda, i to kao prvorangiran, što uspjeh čini još većim. Za realizaciju projekta su odobrena sredstva u iznosu od nešto više od 86.000 dolara – navodi Janković.
Takođe, ciljevi projekta u potpunosti su kompatibilni sa razvojnim potrebama crnogorskog kulturnog sektora. On navodi i da kulturni sektor Crne Gore ima veliku potrebu da razvije ovu važnu oblast, a u odnosu na kreativnost, turizam i druge ekonomske i kulturne potencijale.
Nužnost daljeg razvoja ove oblasti definisana je i u najvažnijem strateškom dokumentu – Programu razvoja kulture Crne Gore 2016-2020, podsjeća Janković.
Preduzetnik u kreativnoj industriji u Crnoj Gori, Miloš Milošević, nakon studija i rada u Italiji 2008. se vratio u Crnu Goru. Želja mu je bila da dokaže da se može i ovdje baviti kreativnom industrijom. Smatra da Crna Gora posjeduje potencijal za bavljenje i razvoj u ovoj oblasti, ali je potrebno urediti tržišne uslove, moraju se postaviti i poštovati standardi za rad u ovoj oblasti.
– Kreativne industrije zajedno sa IT industrijom mogu ozbiljno da učestvuju u BDP Crne Gore, a država to još nije zvanično prepoznala, niti je spremna da to na terenu sprovede u djelo, i nadam se da će se to promijeniti – kaže Milošević.
Jedan od važnih ciljeva projekta je izrada smjernica za razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Crnoj Gori, i generalno podizanje svijesti o značaju ovog sektora kulture za ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, pojašnjava Radević.
Ona je predstavila ovaj projekat koji će trajati do februara 2020. godine. Zanimljivo je, dodaje ona, da KKI u svijetu ostvaruje ukupni prihod veći od ukupnih prihoda telekomunikacionog sektora. Takođe, pored kulturnih, ove industrije podstiču i razvoj nauke, obrazovanja i cjelokupnog društva. Nada se da će svi kreativni ljudi uvidjeti mogućnost da se od kreativnih i kulturnih industrija može i živjeti, a da im to ne bude samo hobi, već uspješan biznis.
– Vjerujemo da ćemo doprinijeti da se podigne svijest o značaju i potencijalu kreativnih industrija za društveni i ekonomski razvoj u Crnoj Gori – kaže Radevićeva.
Prvi korak je – mapiranje, tako se može izmjeriti napredujemo li ili nazadujemo u ovoj oblasti.Ž.J.


Jedanaest kulturnih i kreativnih industrija

Uneskova Konvencija o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza definiše kulturne industrije kao industrije koje proizvode i distribuiraju kulturna dobra ili usluge, koje u vrijeme kada se smatra da imaju odrđeni kvalitet, upotrebu ili svrhu, otjelotvoruju ili prenose kulturne izraze, bez obzira na komercijalnu vrijednosti koju mogu da imaju. U kreativne industrije se ubrajaju – reklamiranje, arhitektura, muzika, knjige, igre – gejming, film, novine i časopisi, izvođačka umjetnost, TV, radio i vizuelna umjetnost.