Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Akter „Snimka” vraćen u MUP * Traže ostavku Vlade i fer referendum * Lažna dojava ispraznila Deltu * Za sedam godina pozajmili tri milijarde eura * Akter „Snimka” vraćen u MUP * Drugi krug * Derište
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-04-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Jelena Dubak, generalni sekertar Crvenog krsta CG:
Romi i Egipćani danas žive u kvalitetnijim uslovima.

Vic Dana :)

Zarobe Njemci crnogorskog partizana u ratu i počnu da ga muče ne bi li im odao tajne šifre. Mučili ga oni tako nedjelju dana najtežim mukama, ali Crnogorac ni riječi da kaže. Pomisle oni da on stvarno ne zna te šifre i puste ga.
Kada se Crnogorac vratio među partizane, pitaju ga drugovi kako su ga ispitivali i šta su mu tražili, a on im odgovori:
- Oca im poganog, ispituju sve, mnogo traže. Ljudi, moj vam je savjet da učite sve te šifre - ja nijednu nisam znao, zamalo me strijeljaše zbog toga.

- Baš vam je pametna beba - obraća se čovjek u parku mladoj majci.
- Naravno, išla je samnom devet mjeseci u gimnaziju.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-04-08 AKADEMIK MILORAD EKMEČIĆ: SRBI U RATOVIMA 18. VIJEKA (7) Gubljenje nade u srpsko oslobođenje Feljton smo uradili pod knjizi akademika Milorada Ekmečića (1928-2015) „Dugo kretanje između klanja i oranja”, koju je izdao „Evro Đunti” iz Beograda
Dan - novi portal
PRI­RE­DIO: MI­LA­DIN VELj­KO­VIĆ


Iako su fran­cu­ski sa­vjet­ni­ci tur­skog sul­ta­na po­ka­za­li ne­u­spjeh u sve­mu što se ti­ca­lo re­for­me za­star­je­log si­ste­ma voj­ske, oni su uspje­li u ne­če­mu u če­mu su naj­ma­nje bi­li po­zva­ni. De Bo­ne­val je uspio sa do­zi­va­njem du­ha islam­skog Sve­tog ra­da. U bit­ka­ma do osva­ja­nja Be­o­gra­da 1717. princ Eugen Sa­voj­ski se ču­dio ka­ko su Tur­ci pot­pu­no glu­vi za pro­mje­ne svog voj­nog re­da i sli­je­po se dr­že tra­di­ci­je, iako se ona po­ka­zu­je to­li­ko po­gub­na da je on bio u sta­nju da pod Pe­tro­va­ra­di­nom 1716, sa naj­ma­nje tri pu­ta broj­ča­no sla­bi­jom voj­skom u naj­kra­ćem vre­me­nu smr­vi tur­ski ot­por. Mo­žda je ta bit­ka bi­la naj­kr­va­vi­ji po­raz jed­ne tur­ske ar­mi­je.
Vjer­ski fa­na­ti­zo­va­na sul­ta­no­va voj­ska je is­ko­ri­sti­la okli­je­va­nja austro­u­gar­skih sna­ga da iz Ni­ša zgra­bi utvr­đe­nje Vi­di­na, pre­la­zi u ofan­zi­vu i iz­ba­ci­je Austri­ju iz Ni­ša, ko­ga je ona pri­je to­ga bi­la na krat­ko osvo­ji­la. Po­sli­je po­vr­ta­ka Ni­ša, Tur­ci oti­ma­ju i Or­ša­vu na Du­na­vu, pre­la­ze Dri­nu pre­ma Šap­cu i u dva smje­ra otva­ra­ju prav­ce pre­ma Be­o­gra­du. Tu, na ušću Sa­ve u Du­nav, po­sto­ja­lo je utvr­đe­nje do­gra­đi­va­no i pre­gra­đi­va­no od an­tič­kog vre­me­na sta­rog Ri­ma. Za­dr­ža­va­ju­ći tu utvr­du u sre­di­štu, austrij­ska je voj­ska na­kon 1718. iz­gra­di­la i spolj­ni zid. Sma­tra­lo se da je to naj­bo­lje voj­no utvr­đe­nje u ci­je­loj Evro­pi.
Po­sto­jao je strah da će Tur­ci, ako za­u­zmu ta­ko mo­ćan mo­sto­bran, oda­tle bi­ti u sta­nju da po­no­vo pre­du­zmu po­ho­de na Sred­nju Evro­pu, kao što su to ra­di­li u dva pro­te­kla vi­je­ka. Kao što je bi­la po­sred­nik u iz­bi­ja­nju ra­ta, Fran­cu­ska je po­če­la da igra istu ulo­gu u nje­go­vom za­vr­šet­ku. Austri­jan­ci su pri­sta­ja­li da Tur­ci­ma pre­da­ju Be­o­grad, uz pret­hod­no ru­še­nje svih no­vih utvr­da. Ve­li­ki ve­zir je pod svo­jim ša­to­rom za­dr­žao austrij­skog pre­go­va­ra­ča, ge­ne­ra­la De Naj­pe­ra i ni­je ga pu­štao dok ne pri­sta­ne da im se sve no­ve utvr­de pre­da­ju. „Ja že­lim grad Be­o­grad”, ve­li ve­li­ki ve­zir „i že­lim ga ona­kvog ka­kav je. Ne­ću se za­do­vo­lji­ti ni­ka­kvim pre­go­vo­ri­ma pri­je ne­go mi se pre­da­ju klju­če­vi”.
U ovom po­sre­do­va­nju oko mi­ra, Fran­cu­ska se dr­ži fi­lo­zo­fi­je da Osman­li­je u Evro­pi vr­še jed­nu kon­struk­tiv­nu funk­ci­ju u odr­ža­va­nju rav­no­te­že iz­me­đu hri­šćan­skih ve­li­kih si­la. Za po­sre­do­va­nje oko mi­ra po­slat je u Sr­bi­ju je­dan od naj­spo­sob­ni­jih fran­cu­skih di­plo­ma­ta, De Vi­le­nov. Pred pre­go­vo­rač­ke ša­to­re je sti­gao sa svi­tom od 110 lju­di, do­volj­no da se Austri­ja­na­ci pre­pla­še da fran­cu­ski kralj ša­lje sul­ta­nu oru­ža­nu po­moć. Li­ni­ja raz­gra­ni­če­nja na ve­li­kim ri­je­ka­ma Du­nav, Sa­va, Una osta­će za ci­je­lu bu­duć­nost gra­ni­ca Sred­nje Evro­pe pre­ma ju­go­i­sto­ku. Fran­cu­ska se dr­ža­la na­če­la da ri­je­ke, kao pri­rod­ne pre­pre­ke, bu­du gra­ni­ca. Sa­mo u no­vom ra­tu 1791. na­pra­vlje­no je jed­no ma­lo po­mje­ra­nje na bo­san­skoj gra­ni­ci. Po­red po­bjed­nič­ke Tur­ske, naj­vi­še ko­ri­sti u tom ra­tu je ima­la Fran­cu­ska. Od­mah na­kon okon­ča­nja ra­ta (u ma­ju 1740), ob­no­vi­la je sa sul­ta­nom ra­ni­je tr­go­vač­ke ugo­vo­re („Ca­pi­tu­la­ti­ons”). Umje­sto ro­bu za ro­bu, Tur­ci još mi­je­nja­ju zla­to za ro­bu.
Za sve ovo vri­je­me ra­to­va ve­li­kih si­la i skla­pa­nja mi­ra u Be­o­gra­du 1739. srp­sko na­ci­o­nal­no pi­ta­nje se ni­gdje ne po­mi­nje, jer u po­li­tič­kom po­gle­du za­i­sta ni­je ni po­sto­ja­lo. Ipak je ono, na po­sre­dan na­čin, kao ne­vi­dlji­vi duh, bi­lo u pod­lo­zi i ra­to­va­nja i skla­pa­nja mi­ra na­kon to­ga. (...)
Ne­u­spjeh u ra­tu sa Tur­skom i pot­pi­si­va­nje Be­o­grad­skog mi­ra 1739. otvo­ri­lo je je­dan pe­ri­od iz­gu­blje­nih na­da za srp­sko oslo­bo­đe­nje. Od­mah po­sli­je to­ga usli­je­di­li su su­ko­bi sa Ve­ne­ci­jom na gra­ni­ci Cr­ne Go­re. Sve vi­še je iz­ra­sta­la na­da da umje­sto ve­ne­ci­jan­ske, austrij­ska po­dr­ška mo­že do­ve­sti do ne­kog bo­ljeg po­čet­ka. Pred pot­pi­si­va­nje Be­o­grad­skog mi­ra 1739, to je iz­gle­da­lo re­al­no. U je­sen 1737, dvo­ji­ca srp­skih emi­sa­ra iz Her­ce­go­vi­ne, Bo­gić Vuč­ko­vić (zva­ni i Bo­gić Pe­tro­vić) i Alek­sa Mi­li­će­vić su, pre­ko Kar­lov­ca, do­šli u Beč. Naj­pri­je su pod­ni­je­li pred­log da će kao po­moć Austri­ji or­ga­ni­zo­va­ti voj­sku od tri­de­set hi­lja­da voj­ni­ka iz ci­je­le Her­ce­go­vi­ne sa Nik­ši­ćem i Plje­vlji­ma na is­to­ku i Lju­bi­škim na za­pa­du. Pi­sa­li su u ko­rist pra­vo­slav­nog i ka­to­lič­kog sta­nov­ni­štva. Go­di­nu da­na po­tom (30. ma­ja 1738) pod­ni­je­li su svo­je „Punk­ten” od 11 ta­ča­ka (ko­je je ob­ja­vio J. Lan­ger 1880), u ko­ji­ma su zah­ti­je­va­li da se ci­je­la Her­ce­go­vi­na pri­klju­či hab­zbur­škoj dr­ža­vi kao nje­na auto­nom­na oblast. Na če­lu je bio po­sta­vljen je­dan gu­ver­ner, a te­ži­na za­htje­va je iz­ra­že­na u oba­ve­zi po­seb­ne za­šti­te pra­vo­slav­ne vje­re i cr­kve. Pro­je­kat je bio ozbilj­no pri­mljen na hab­zbur­škom dvo­ru i iz­gle­dao ostvar­ljiv sve dok je austrij­ska ar­mi­ja po­ka­zi­va­la u tom ra­tu ne­ke ofan­ziv­ne na­mje­re. Po­raz i mir 1739. su od­lo­ži­li te na­de za ne­što ma­nje od tri de­ce­ni­je.
Cr­na Go­ra je osta­la je­dan uz­ne­mi­ren osi­njak, kao što je za du­že vri­je­me i ra­ni­je bi­la. Vla­di­ka Va­si­li­je je 1752. pu­to­vao u Ru­si­ju, gdje je dvi­je go­di­ne po­tom štam­pao i jed­nu „Isto­ri­ju o Čer­noj Go­ri”, pr­vo ta­kvo dje­lo u mo­der­noj isto­ri­ji. Obe­ća­vao je da mo­že po­di­ći če­tr­de­set hi­lja­da voj­ni­ka pro­tiv Tu­ra­ka, iako mu se je­dan pro­tiv­nik kod ku­će ru­gao da to­li­ko ne­ma ni sta­nov­ni­ka.
(NA­STA­VI­ĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"