Mještani Mateševa nijesu protiv izgradnje dionice autoputa od Podgorice do njihovog mjesta, ako se, kako kažu, to radi kako treba, ali strahuju da će to biti prije „promašaj vijeka” nego „posao vijeka” s obzirom na velike probleme i kontroverze koje prate ovaj projekat.
Predsjednik Ribolovnog kluba Maniro iz Kolašina Mile Lazarević, koji je do maja ove godine gazdovao ribljim fondom na teritoriji opštine Kolašin, kaže da Tara nikad nije bila ovako devastirana, kao nakon što je izvođač radova na autoputu, kineska kompanija CRBC, ušla u njeno korito.
– Rođeni sam Kolašinac i kad sam vidio šta se dešava u koritu rijeke Tare bio sam šokiran – rekao je Lazarević.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila je prošle sedmice snimke i fotografije koje ukazuju na devastaciju Tare u dijelu gdje je predviđena gradnja mostova Tara 1 i Tara 2. Na tom potezu tok rijeke je promijenjen, korito izmješteno, postavljeni potporni stubovi, a građevinske mašine iznose šljunak i pijesak. Nadležni državni organi tvrde da sve rade u skladu sa propisima. Ministar održivog razvoja Pavle Radulović je kazao da je riječ o tranzicionoj zoni rijeke Tare, na kojoj je shodno konvencijama moguće izvoditi radove, kao što su na području Mojkovca i Kolašina na Tari rađene obaloutvrde i šetališta pored rijeke. Istakao je da Tara bujicom otkida zemlju, kamenje, granje, te da obaloutvrda nije protivna toku Tare, a da je cilj dovesti nivo vode do toga da ne plavi okolno zemljište.
Mještani, sa kojima su razgovarali predstavnici MANS-a, ističu da godinama imaju problem zbog izlivanja Tare jer regulacija nikad nije urađena kako treba. Pojedini mještani, kako tvrde, prije nekoliko godina su imali veliku štetu zbog poplava usled izlivanja Tare i njenih pritoka. Oni ne očekuju da će radovi na autoputu uticati na to da se regulacija Tare bolje odradi. Lazarević ima dosta zamjerki na način izvođenja radova u koritu rijeke.
– Mora li to tako ili ne mora, ne mogu da kažem jer nijesam građevinske struke. Pomalo znam o tome, baveći se ribolovom i zaštitom rijeke Tare evo desetak godina. Smatram da je kompletan riblji fond uništen i ne samo riblji nego i ostala flora i fauna od koje riba zavisi i koja je u tom lancu ishrane osnova za boravak ribe u rijeci. Svaki ulazak u rijeku uništava floru i faunu – kazao je Lazarević.
Kad nadođe voda, kako je dodao, pošto su obaloutvrde urađene od veoma sitnog materijala, a Tara je poplavna rijeka, sav taj materijal sa obale biće odnesen i vjerovatno će se zaustaviti nizvodno i izazvati poplave.
– To po mom viđenju, jer sam vidio kako se radi u Evropi i inostranstvu, nije način kojim se reguliše tok rijeke, jer rijeka odnosi sitni materijal. Sledeća stvar, koju znam iz iskustva, u Taru su istovarivali beton, ne znam da li se trenutno istovara, prani su mikseri od betona tako da se na neki način korito betonira, uništava se flora i fauna, a cement kad ribama uđe u škrge on ih totalno uništava – upozorava Lazarević.
Od početka izvođenja radova u rijeci tu je, kako kaže, bilo i raznih hemikalija i fekalija, kao i otvaranja dna rijeke kopanjem.
– Veliki dio vode otiče kao podzemna voda, jer je ispod zemlje šljunak, i kopanjem se gubi velika količina vode u rijeci. Tek se iza Kolašina sakuplja i vraća u Taru – objašnjava Lazarević.D.M.

Materijal neupotrebljiv za regulaciju

Na pitanje da li je ranije rađena regulacija i kako je to izgledalo, on je odgovorio da je jedina ozbiljna regulacija na teritoriji Kolašina rađena između starog i novog mosta i to je jedini pravi način kako treba raditi regulaciju.
– Ovaj materijal koji smo vidjeli, 90 odsto je neupotrebljiv za regulaciju – kaže Lazarević i dodaje da je potreban čvršći, krupniji materijal, odnosno kamen.
Upozorava da sve ovo ima tragične posledice, ne samo što se tiče poplava, ribljeg fonda, i ne samo na ovaj dio koji se radi, nego i kilometrima nizvodno.
– Problematično je kada se ove stvari dešavaju za vrijeme niskog vodostaja, kada je količina vode u rijeci mala, a ove jeseni je sušni period potrajao i riba kada nema kiseonika ugine – rekao je Lazarević.