Plate menadžera u pojedinim državnim kompanijama su nepristojno visoke za prilike u kojima živimo, bez zalaženja u opravdanost i utemeljenost u pogledu ostvarenih bilansa, kazao je premijer Duško Marković i dodao da će insistirati da zakon bude jednak za sve i da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Nije navodio u kojim preduzećima su plate menadžmenta nepristojno visoke.

– Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer – rekao je Marković odgovarajući na pitanje Raška Konjevića (SDP) tokom premijerskog sata.

Poslednjih mjeseci u žiži javnosti je bila zarada izvršne direktorice Plantaža Verice Maraš od 7,4 hiljade eura. Iz SDP-a su potencirali da ta firma ima poreski dug, a da je Maraš povećana zarada, što nije u skladu sa Zakonom o zaradama. Takođe, potencirali su i primjer menadžmenta Montenegroerlajnza, čiji vodeći ljudi primaju preko tri hiljade eura.

Konjević je Markovića pitao da li je nadležno ministarstvo vršilo nadzor u dijelu sprovođenja Zakona o zaradama u javnom sektoru. Istakao je i da je u prethodnom periodu potpredsjedniku Vlade Milutinu Simoviću pisao u vezi sa zaradama menadžmenta Plantaža i Montenegroerlajnza, ali da nije dobio nikakav odgovor, pa je bio prinuđen da pita premijera. Plantaže su na listi poreskih dužnika, dok Montenegroerlajnz godinama posluje sa gubitkom koji se bliži iznosu od 100 miliona eura.

Konjević je istakao da od Zakona o zaradama u javnom sektoru ne mogu biti izuzeta preduzeća koja su poreski dužnici ili gubitaši.

– ​Po Zakonu o zaradama, ako državno preduzeće ostvaruje gubitke ili ima poreski dug, Vlada daje saglasnost na plate menadžmenta. Ne znam šta je prepreka da se u slučaju neprimjereno velike zarade primijeni zakon – rekao je Konjević.

On se osvrnuo i na diskriminatorski odnos prema većini ugostitelja. Naveo je da PDV od sedam odsto plaća tačno sedam odsto hotela, koji imaju sedam odsto smještajnih jedinica.

– Vlasnici tih hotela su četiri čovjeka. Nema nikakvog ekonomskog opravdanja da se za kafu u Šavniku plaća 21 odsto PDV-a, a za kafu u Budvi u nekom od ovih hotela sedam odsto. Ugostiteljima je potrebno smanjenje PDV-a i jeftini krediti – istakao je Konjević.

Odgovarajući na pitanja o poreskom opterećenju rada, Marković je kazao da Vlada u kontinuitetu pokazuje spremnost da umanji poreska opterećenja po osnovu rada.

– Krajem 2019. godine izvršeno je potpuno ukidanje tzv. „krizne stope“ poreza na dohodak fizičkih lica, te se dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori oporezuje po jednoj od nižih stopa u Evropi od devet odsto. Takođe, tokom 2019. godine izvršeno je umanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva procentna poena, te je, između ostalog, učešće poreza i doprinosa u bruto iznosu umanjeno na oko 39 odsto – naveo je Marković.

Konjević je naveo i da su zarade od 2016. godine do kraja prošle porasle za devet eura, sa 511 na 520 eura.

– Rasla je dva odsto nominalno. Istovremeno inflacija je porasla više od dva odsto, pa je kupovna moć pala – rekao je Konjević.

Naveo je primjere država u kojima su plate od 2016. godine znatno rasle.

– U Hrvatskoj su za tri godine zarade rasle 21 odsto, sa 742 na 901 euro, u Srbiji 26 odsto sa 401 na 508 eura, Mađarskoj 38 odsto, Poljskoj 18... – precizirao je Konjević.

​Marković je, odgovarajući Borisu Mugoši (SD), kazao da nije realno očekivati smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, dok je odgovarajući na pitanje Gorana Radonjića (UCG) naveo da je Vlada od početka mandata odgovorno pristupila naslijeđenom problemu radnika „Radoja Dakića”, s namjerom da ga riješi na zadovoljstvo radnika i u najkraćem roku.

Naveo je da su početkom godine isplatili 910 hiljada, a prije dva dana još 294 hiljade eura na osnovu odluka Ustavnog suda. Time je za oko 600 radnika isplaćeno po dvije hiljade eura.

D.M.

---

Treći paket možda krajem juna
Premijer ja naveo da se usvajanje trećeg paketa ekonomskih mjera očekuje ubrzo nakon usvajanja rebalansa budžeta, možda krajem juna, te da će on biti usmjeren na smanjenje uvozne zavisnosti naše države. Prethodno je treći paket najavljen za polovinu juna.
– Treći paket mjera neće imati u osnovi socijalni aspekt i subvencioniranje, već obezbjeđivanje sredstava za likvidnost i obrtna sredstva. Dakle, i turističkoj privredi ali i drugoj privredi – rekao je Marković odgovarajući na pitanja novinara nakon premijerskog sata.
Upitan da prokomentariše turizam, kazao je da nije optimista jer se situacija sa virusom komplikuje.
– To znači da turistička privreda ne može imati velika očekivanja – saopštio je Marković. Nije realno očekivati smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, rekao je Marković