Od ukupno 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori, pet je prvi kvartal završilo sa ukupnim minusom od 2,21 milion eura. Na drugoj strani, ostalih 11 banaka na kraju prvog kvartala ostvarilo je dobit u ukupnom iznosu od 9,9 miliona eura.
Najveći minus na kraju prvog kvartala imala je Prva banka, u većinskom vlasništvu Aca Đukanović, brata bivšeg premijera Mila Đukanovića, u iznosu od 913 hiljada eura, za razliku od prvog kvartala prošle godine kada je bila u plusu 112 hiljada. Slijedi Nova banka sa minusom od 832 hiljade, Zirat banka sa 242 hiljade eura minusa, Invest banka je imala minus od 116 hiljada, dok je Lovćen banka prvi kvartal završila sa minusom od 114 hiljada.
Najveći neto profit na kraju prvog kvartala imala je Crnogorska komercijalna banka u iznosu od 4,06 miliona eura, slijedi NLB sa 1,66 miliona, Erste banka sa 1,6 miliona, Sosijete ženeral banka Montenegro sa 1,04 miliona. Adiko banka imala je profit u iznosu od 682 hiljade eura, Komercijalna banka AD Budva 310 hiljada, Hipotekarna banka 252 hiljade, Atlas banka, koju kontroliše biznismen Duško Knežević, imala je profit od 242 hiljade, dok je Univerzal kapitral banka poslovala sa plusom od 124 hiljade eura. Najmanji profit imala je Zapad banka u iznosu od 41 hiljadu eura.
Ekonomski analitičar Ana Nives Radović smatra da činjenica da banka na kraju određenog obračunskog perioda ima negativan poslovni rezultat predstavlja signal gotovo neizbježne promjene u nastavku njene poslovne strategije, u nastojanju da na taj način nadoknadi izgubljenu, a očekivanu zaradu.
– Promjene koje napravi i novi potezi koje povuče ne garantuju da bi se u narednom kvartalu stanje u njenim bilansima moglo promijeniti, no tu promjenu će svakako osjetiti građani i privreda, budući da zbog toga njene usluge postaju skuplje. Izuzetno je zabrinjavajuće što ovakva mjera, za kojom će nesumnjivo posegnuti banke koje su u Crnoj Gori negativno poslovale u prošlom kvartalu, dolazi u vremenu kada se ni privreda, ni domaćinstva nijesu oporavila od posledica krize, u onoj mjeri u kojoj bi bila u stanju da se od prihoda koje ostvaruju, odnosno ličnih primanja počne investirati ili štedjeti – kazala je ona.
Ona je naglasila da je crnogorski finansijski ambijent takav da su situacije u kojima se bilo šta finansira bez potrebe korišćenja sredstava dobijenih kroz kreditiranje više izuzetak nego pravilo, te da takve okolnosti mogu samo dodatno opteretiti i građane i privredu, jer će bankarske usluge biti skuplje.
– Ovo nije situacija u kojoj će se teret svaliti samo na korisnike kredita, već i na štediše, a u krajnjoj liniji i na sve poreske obveznike. Izuzetno loša likvidnost u bankarskom sektoru u Crnoj Gori postoji godinama unazad i doslovno je javna tajna to da većina banaka ne bi bila u stanju da isplati građanima sav novac ukoliko bi se znatan broj njih odlučio da prekine oročenu štednju i povuče depozite – navela je Nives Radović.
Sa druge strane, kako je pojasnila, moguće je uvođenje negativnih stopa na veće depozite.
– To je trend koji se na nivou eurozone odvija već duže vrijeme i koji iz godine u godinu samo usložnjava problem, a u finansijskom sistemu kakav je crnogorski samo bi dodatno otežao situaciju. Riječ je o okolnostima koje su pokazatelj izuzetno krupnih finansijskih problema iz kojih ni mnogo snažnije i kompleksnije ekonomije od crnogorske nemaju kapaciteta da se izvuku bez državne pomoći, a upravo je to ono što najviše zabrinjava. Upravo ovim mjerama biće pogođeni poreski obveznici, jer bi dio budžetskih sredstava nesumnjivo mogao biti usmjeren na krpljenje rupa u bankarskim bilansima, a razlog zbog kojeg takav potez slijedi jeste to što je sa vladinom ekonomskom politikom usklađivana i politika CBCG koja je, umjesto u vremenu kada je bilo neophodno stimulisati razvoj svježim novcem, snižavala kamatne stope u izbornim godinama – zaključila je Radovićeva.
Momo Koprivica (Demokrate) smatra da je stanje u bankarskom sektoru posledica ambijenta koji promoviše poslovanje bez čvrstih pravila i vrijednosti.
– Stoga je bankarski sektor u živom blatu – rizici se uvećavaju i nepravedno raspoređuju. Sistem je podstakao banke na nepridržavanje pravila, kao i na gubitak osjećaja za realnost, a ako se taj osjećaj izgubi, dobija se snažan podsticaj za preuzimanje opasnih rizika. Opšta favorizacija tajkuna je podstakla bankarski sektor da se upusti u rizične aktivnosti sa njima. Neprincipijelno i antipravno spasavanje Prve banke drastično je produbilo problem moralnog hazarda, tj. situacije da onaj ko ne snosi posledice svoje aktivnosti bude ohrabren na dalje i buduće rizično ponašanje. U Crnoj Gori se može desiti finansijska panika sa nesagledivim štetnim posledicama. Sad već postoji dovoljno signala da se razvije snažna sumnja javnosti u pogledu zdravlja i održivosti bankarskih institucija kojima su ukazivali ili imali namjeru da ukažu povjerenje – kazao je Koprivica.
Izvjesna posledica minusa u bankarskom sektoru je, kako je naglasio, rast kamatnih stopa i pad investicija od strane privatnog sektora.
– Na to dodatno utiče i rastući javni dug i budžetski deficiti. Ako se beskrajnom zaduživanju države (država kao zajmoprimac podiže tražnju za finansijskim sredstvima i time kamatne stope) pridodaju sve izraženiji minusi u poslovanju banaka, jasno proizilazi da će rasti kamatne stope i preduzetnici će pod sve nepovoljnijim uslovima moći da dođu do sredstava za finansiranje investicija – upozorava Koprivica.J.V.
Centralna banka morala da obezbijedi stabilnost
Prema riječima Koprivice, deblji kraj će izvući deponenti, država i regularni preduzetnici.
– Za guvernera Radoja Žugića i njegove prethodnike na čelu Centralne banke može se reći da su grobari crnogorskog bankarskog i finansijskog sistema. Prirodno je da uprave i vlasnici banaka teže da banke imaju što manji kapital da bi ostvarile viši povrat, ali CB mora obezbijediti zakonitost i stabilnost finansijskog sistema, čega nema ako se, pored ostalog, na zakonit način ne upravlja kapitalom banaka. Do problema u bankarskom sektoru nije moglo doći bez štetne uloge ili štetne asistencije rukovodilaca CB – istakao je on.