Za finansiranje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prvih šest mjeseci ove godine iz opštih prihoda državnog budžeta izdvojeno 76,78 miliona eura ili 39,76 odsto, koliko iznosi i deficit Fonda PIO, dok je iz izvornih prihoda obezbijeđeno 116,30 miliona eura ili 60,24 odsto, kazao je u intervjuu za ,,Dan” direktor Fonda PIO Dušan Perović.
– Struktura izvora finansiranja je nešto povoljnija, odnosno učešće izvornih prihoda je za 1,36 odsto veće u odnosu na isti period prethodne godine, što je rezultat rasta prihoda od doprinosa za PIO (2,39 odsto), kao i sporijeg rasta izdataka za prava iz oblasti PIO – rekao je Perović, ističući da se Fond PIO dominantno finansira iz izvornih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za PIO i ostalih izvornih prihoda, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda budžeta.
● Koliko bivših radnika je dobilo rješenje za odlazak u penziju, po izmjenama Zakona o PIO koje su važile do 1. jula, a koliko je zahtjeva predato?
– Stručne službe Fonda PIO do 17. jula primile su 2.923 zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po članu 197 L Zakona o PIO. Po svim zahtjevima pokrenut je postupak izrade nacrta rješenja i do sada je doneseno 1.071 rješenja, od čega je 560 pozitivno riješeno, dok je za 511 zahtjeva donijeto odbijajuće rješenje. Fond PIO će nastaviti sa donošenjem rješenja po podnijetim zahtjevima i to znatno bržom dinamikom, jer je dosadašnjim aktivnostima, i pored niza problema, Fond obezbijedio značajan broj dokaza neophodnih za rješavanje u upravnom postupku. U ovom momentu nije moguće tačno procijeniti kada će postupak rješavanja po svim zahtjevima biti u potpunosti okončan, jer još uvijek za određena privredna društva iz kojih su bivši zaposleni podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, nije obezbijeđena sva neophodna dokumentacija. S obzirom na veliki broj podnijetih zahtjeva, za zaposlene koji rade u postupku sprovođenja osiguranja, uvedena je radna subota, kako bi u što kraćem roku okončali postupak po podnijetim zahtjevima, a sve u cilju zaštite interesa podnosioca zahtjeva i zakonitog i efikasnog ostvarivanja prava na penziju.
Već smo napomenuli da je, shodno ovoj zakonskoj normi, podneseno 2.923
zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. Još uvijek nije moguće precizno procijeniti koliki broj osiguranika će i ostvariti pravo na penziju, ali se očekuje oko 2.000 novih penzionera.
● U kojoj mjeri će priliv novih penzionera opteretiti Fond PIO i koliki se deficit očekuje zbog povećanja broja penzionera, shodno izmjenama koje su važile do 1. jula?
– Izvjesno je da će povećanje broja penzionera koji će ostvariti pravo na penziju, primjenom ovog zakonskog rješenja, dodatno finansijski opteretiti Fond PIO i uvećati iznos nedostajućih sredstava za isplatu prava iz PIO koja se obezbjeđuju iz opštih prihoda budžeta, odnosno deficit Fonda PIO. Prema našim procjenama u 2015. deficit Fonda PIO će se uvećati za oko 3,75 miliona eura.
Jelena Veljović
Tražili podatke za oko 300 preduzeća
● Koji su problemi pratili primjenu Izmjena Zakona o PIO?
– Fond PIO već od usvajanja Zakona o dopuni Zakona o PIO preduzima niz aktivnosti da od nadležnih institucija obezbijedi podatke o datumu otvaranja stečaja i vlasničkoj strukturi za privredna društva iz kojih su bivši zaposleni podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, kako bi podnosiocima zahtjeva omogućio što efikasniji način ostvarivanja tog prava.
Postupak obezbjeđivanja dokaza neophodnih za rješavanje u upravnom postupku, veoma je zahtjevan, s obzirom da se radi o velikom broju privrednih subjekata (preko 300) iz kojih su bivši zaposleni podnijeli zahtjev za ostavrivanje prava na penziju. Kod zanačajnog broja privrednih subjekata postupak stečaja je već okončan, tako da je prisutan problem dostupnosti dokumentacije, jer se radi o dokumentaciji iz ranijeg perioda ( čak i iz 90-tih). Takođe, veliko interesovanje osiguranika o tome da li ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i nejasnoće u primjeni ovog zakonskog rješenja zahtijevali su dodatno angažovanje zaposlenih u davanju stručnih uputstava osiguranicima, kako bi na zakonom propisan način i što je moguće prije ostvarili svoja prava. Ipak, i pored niza problema, po svim podnijetim zahtjevima pokrenut je postupak izrade nacrta rješenja, a u toku su aktivnosti na donošenju rješenja.
Najveće primanje 2,095, najmanje 100 eura
Perović je kazao da je najviši iznos penzije koja je isplaćena u toku ove godine 2.095,52 eura, te da tu penziju prima jedan penzioner .
– Iznos najniže penzije propisan je Zakonom o PIO na način da najniža vrijednost ličnog koeficijenta može iznositi najmanje 0,5. Najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 100,40 eura, a prima je 4.226 penzionera.