Ministarstvo turizma i održivog razvoja odlučilo je da povuče sa dnevnog reda treće sjednice Skupštine Predlog zakona o morskom dobru kako bi ga dodatno doradili amandmanima. Inicijativu za povlačenje spornog zakona sa dnevnog reda tražili su nezavnisni poslanici Dritan Abazović i Obrad Gojković, a poslednjih dana građani i nevladine organizacije sa primorja su prijetili blokadom puteva ukoliko se usvoji zakon, za koji tvrde da je neustavan.
– Nakon dogovora na kolegijumu smo povukli zakon sa dnevnog reda. Ima amandmana i u Vladi, pa kada dobijemo izmijenjen tekst zakona, stavićemo ga na dnevni red. Potrebno je zakon dobro pročitati, jer je izazvao burnu reakciju javnosti, posebno na Primorju – rekao je juče u Skupštini predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.
Vlada je predlog zakona u Skupštinu uputila prije 14 mjeseci. Zakon je odmah nakon toga prošao Zakonodavni i Odbor za turizam, ali od tada nije dolazio na dnevni red. Gojković je kazao da je kompletna procedura u vezi sa zakonom bila netransparentna.
– Javna rasprava je održana u samo tri grada. Pune dvije godine javnost s Primorja ukazuje da je predlog zakona protivustavan te da promoviše nacionalizaciju. Koncept zakona je potpuno promašen – kazao je Gojković „Danu” nakon što je povučen zakon.
On je kazao da je zakon problematičan u dijelu privatne svojine, odnosno određivanja zone morskog dobra, lokalne samouprave i nadzornosti nad JP Morsko dobro, odnosno Agencijom za upravljanje morskim dobrom, kako će se zvati nakon usvajanja zakona.
– Agencija neće podnositi izvještaje Skupštini, već će u potpunosti biti u nadležnosti Vlade. Teško da će se amandanima ispraviti zakon, jer je koncept zakona u potpunosti promašen. Treba promijeniti članove koji uređuju pravo privatne svojine u zoni morskog dobra, nadležnost lokalne samouprave, koje ne mogu da upravljaju imovinom u zoni morskog dobra, već će dobijati 50 odsto od naknade i nadzor nad Agencijom za upravljanje morskim dobrom – istakao je Gojković.
Povodom predloga zakona o morskom dobru oglasio se i direktor Morskog dobra Rajko Barović, koji je i rekao da razumije bojazan građana u vezi sa odredbama u vezi svojinskog režima u zoni morskog dobra.
– Nedovoljna informisanost dovodi građane u nedoumicu. Zato bi dobro bilo kroz amandmane djelovati kako bi dobili jasan i precizan tekst zakona koji će garantovati svojinska prava u zoni morska dobra. Svojina je neprikosnoveno i zaštićeno pravo još od Rimskog perioda – kazao je Barović.
D.M.
Parlamentarna istraga u aprilu
Dnevni red treće redovne sjednice proširen je sa tačkom u okviru koje će se raspravljati o realizaciji zaključaka od 30. aprila 2013. godine u vezi sa Kombinatom aluminijuma. Ti zaključci se tiču isplate otpremnina 420 radnika koji su morali da napuste KAP nakon uvođenja stečaja.
Osim KAP-a, na dnevnom redu se našao predlog nezavisnog poslanika Mladena Bojanića o izmjeni Zakona o obligacionim odnosima, koja se tiče kredita u stranim valutama. Izmjenom će, ukoliko se usvoji, biti omogućeno korisnicima kredita u stranim valutama da prebace kredit u eure, ali sa kursom koji je važio na dan kada su podigli kredit.
Odluka o pokretanju parlamentarne istrage zbog prodaje KAP-a i DKP-a nije uvrštena na dnevni red, jer nije podnesena u skladu sa parlamentarnom istragom. Krivokapić je kazao da se ne može otvarati jedna parlamentarna istraga o dva različita subjekta, pa je dogovoreno da se inicijativa ponovo podnese u aprilu, ali sa jednim preduzećem. Inicijativa će, kako je saopštio Krivokapić, biti po automatizmu na dnevnom redu.
– Nije šećer u vodu za 20 dana ni za DKP ni za KAP – rekao je Krivokapić.