Predlogom Zakona o budžetu za narednu godinu Vlada je predvidjela da se za ugovore o djelu opredijeli čak 8,5 miliona eura, što je za 2,2 miliona više u odnosu na 2019. Ono što je karakteristično za ugovore o djelu jeste da oni nisu prepoznati Zakonom o radu i često su bili na meti kritika jer omogućavaju radni angažman bez raspisivanja kritika, što se može zloupotrebljavati u političke svrhe. Naredna godina je izborna, te se stoga otvara mogući prostor za predizborne zloupotrebe kroz zapošljavanje u zamjenu za podršku određenoj partiji.

Državne institucije su tokom 2018. potrošile 8.120.914,41 eura na ime isplata zarada po osnovu ugovora o djelu, koji predstavljaju radni odnos koji nije prepoznat Zakonom o radu. Ugovori o djelu su privremeni ugovori kojima poslodavac angažuje radnu snagu za konkretan, naručeni posao, obično dodatan, koji se ne može završiti sa postojećim brojem zaposlenih. Međutim, u Crnoj Gori, pa i u državnim institucijama, radnici po tom osnovu rade godinama i to na mjestima koja su sistematizovana kao stalna, što je suprotno Zakonu o radu.

S obzirom na to da zakon ne prepoznaje radni odnos na osnovu ugovora o djelu, na taj način se radnici uskraćuju za osnovna prava kao što je uplata poreza i doprinosa, a pored toga su u stalnom strahu od otkaza jer su mehanizmi njihove zaštite minimalni. Zakon je precizirao da poslodavac za obavljanje određenih poslova koji ne zahtijevaju posebna znanja i stručnost, za privremene i povremene poslove, sa određenim licem može zaključiti poseban ugovor o radu i to najviše do tri mjeseca u kalendarskoj godini. Ugovore o djelu najčešće koriste u državnoj upravi.

Povećanje izdatka za ugovore o djelu moglo bi se objasniti i racionalizacijom javne uprave, jer se veliki broj zaposlenih prijavio za otpremnine, ali je i pitanje koliko njih će je dobiti jer, ukoliko su neophodni za rad službe, ne mogu napustiti posao. „Dan“ je ranije objavio da ukoliko bi se sa svih 1.430 zainteresovanih zaposlenih iz državne uprave potpisali sporazumni raskidi radnog odnosa, državi bi za to u prosjeku bilo potrebno oko 14 miliona eura. Analiza predloga budžeta za narednu godinu pokazuje da je Vlada planirala 1,54 miliona eura za otpremnine zaposlenima u ministarstvima i državnim institucijama koje se finansiraju iz državne kase.

Najviše novca predviđeno je za otpremnine u prosvjeti – 397.585 eura, potom u zdravstvu 231.110, odbrani 202.939, sudstvu 110.000 i sektoru unutrašnjih poslova i Upravi policije – po 70.000 eura.

S budžetske pozicije Ministarstva prosvjete planiran je iznos od 80.000 eura za program „Predškolsko vaspitanje i obrazovanje“, 182.500 za „Osnovno obrazovanje“, te 125.000 za program „Srednje obrazovanje“. Za programe „Učenički i studentski standard“ i „Administracija“ planirani su iznosi od 7.585, odnosno 3.000 eura.

Državna revizorska institucija je u ranijim izvještajima tražila da se u javnoj upravi smanji zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, odnosno, da se stane na put nezakonitoj praksi da se ti vidovi angažmana radnika koriste za vršenje poslova iz redovne nadležnosti organa.

DRI je u Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za prošlu godinu konstatovala da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava za nekretnine lani zaključivali ugovore o djelu, odnosno ugovore o privremenim i povremenim poslovima za radne zadatke definisane aktom o sistematizaciji radnih mjesta. Revizori su u preporukama bili izričiti da se takvi ugovori mogu sklapati samo za one poslove koji nijesu predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

M.S

---

U 2018. registrovano 1.727 ugovora
Ministarstvo javne uprave je u analizi efekata kratkoročnih mjera plana optimizacije javne uprave za period od 2018. do 2020. konstatovalo da je u 2018. broj novozaključenih ugovora o djelu, čije je potpisivanje bilo neophodno za nesmetano vršenje poslova organa, uz odobrenje ministarstava finansija i javne uprave – ukupno iznosio 1.727, i to 1.145 na centralnom i 582 na lokalnom nivou. Kako su naveli, znatan broj ugovora o djelu je istekao i to 1.548, a izazov su ostali novozaključeni ugovori o djelu, koji su realizovani bez saglasnosti, kojih je 518.



”Državna revizorska institucija je u ranijim izvještajima tražila da se u javnoj upravi smanji zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, odnosno, da se stane na put nezakonitoj praksi da se ti vidovi angažmana radnika koriste za vršenje poslova iz redovne nadležnosti organa