Ustavni sud od maja 2019. godine nije odlučio po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada i Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koju je tada podnijela poslanik Demokratskog fronta
Branka Bošnjak. Ona je više puta pozivala Ustavni sud da što prije odluči o inicijativi koju je podnijela jer smatra da je ranija podjela stanova funkcionerima i državnim službenicima bivše vlasti bila neustavna.
– Povodom vašeg obraćanja, kojim tražite podatke o stanju predmeta ocjene ustavnosti Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada i ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, ukazujemo da je u tim predmetima okončan prethodni postupak, da su predmeti dodijeljeni sudijama izvjestiocima i savjetnicima i da su u radu – kazali su „Danu” iz Ustavnog suda.
Bošnjak za „Dan” ocjenjuje da se Ustavni sud pravi mrtav, a zna se i zašto.
– Zato što je upravo najveći broj tih „pravnih autoriteta” dobilo stan po tim neustavnim aktima. To je zastiđe, a ne sud – tvrdi Bošnjak.
Vlada je u avgustu 2019. objelodanila dio imena funkcionera koji su dobili stan ili kredit od države, a među njima je bio tadašnji predsjednik Ustavnog suda
Dragoljub Drašković,
kojem je vladina komisija dodijelila stan od 109 metara kvadratnih za 24.290 eura. Bivša sudija Ustavnog suda
Mevlida Muratović dobila je povoljni kredit od 40.000, za koji joj je mjesečna rata 73,5 eura. Bivša predsjednica Ustavnog suda
Desanka Lopičić je u vrijeme kada je premijer bio
Milo Đukanović dobila stan od 75 metara kvadratnih. Pojašnjavajući od koga je ranije dobila kredit od 75.000 za koji joj je rata 79 eura, Lopičićeva je u izjavi za naš list ranije kazala da je 50.000 eura dobila od Ustavnog suda 2009. godine, a 2006. godine 25.000 eura od vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja, te da tada nije imala riješeno stambeno pitanje.
Sadašnji predsjednik Ustavnog suda
Budimir Šćepanović vlasnik je stana od 90 metara kvadratnih koje je stekao kupovinom, a od 2009. godine otplaćuje povoljni stambeni kredit u ratama od 46 eura koji je dobio od države. Slična situacija je i sa bivšim sudijom
Hamdijom Šarkinovićem, koji je stan od 73 kvadrata kupio za nepunih 9.990 eura u ratama od 83,2 eura. Prema pisanju medija, sudija
Milorad Iličković od 2009. godine otplaćuje stambeni kredit pod povoljnim uslovima, a radi se o 5.515 eura.
Bošnjak navodi da je kroz predlog Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i specijalnom oporezivanju, koji je 2020. predala u skupštinsku proceduru a koji je bivša vlast odbila da o njemu i raspravlja, bila predvidjela da se obešteti država na način što će lica koja su bez konkursa, po privilegovanim uslovima dobila stanove i kredite, morati da obeštete državni budžet po tržišnim uslovima, uz razuman vremenski rok, jer su ih ipak dobili po odlukama nekih državnih ili lokalnih organa.
M.S.
Država treba da brine o ugroženimBošnjak kaže da nama treba životni standard i visina plate koja omogućava građanima da mogu da podignu stambeni kredit i da riješe stambeno pitanje.
– Država treba kroz socijalnu politiku da obezbijedi krov nad glavom socijalno ugroženima. Samo deficitarnim kadrovima, do kojih je teško doći a koji su potrebni ovoj državi, mogu biti stambeno zbrinuti od strane države, jer sam svjesna koliko je teško privući vrhunski kadar da dođe baš u Crnu Goru – smatra Bošnjak.