Vlada je na jučerašnjoj sjednici ocijenila neprihvatljivim predlog kluba poslanika Bošnjačke stranke koji je tražio izmjene Zakona o Ustavnom sudu kako bi se sudijama povećala starosna granica za odlazak u penziju sa sadašnjih 67 godina na 70 godina. Na jučerašnjem zasjedanju je kao neosnovana ocijenjena i inicijativa Sudskog savjeta podnijeta Ustavnom sudu, kojom se osporava ustavnost Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a kojima se predviđa odlazak u penziju sa 67 godina i za muškarce i za žene. Početkom avgusta, međutim, usvojene su izmjene tog akta kojima se propisuje da muškarci u penziju odlaze sa 66, a žene sa 64 godine starosti.

S obzirom na to da se u pravosuđu trenutno nalazi oko 30 sudija, ali i jedan broj tužilaca koji ostvaruju ili će uskoro ostvariti uslove za penziju, Sudski savjet je 21. septembra podnio inicijativu Ustavnom sudu kako bi utvrdili da li je član 12 stav 1 i 2 Zakona o penzijskom osiguranju u saglasnosti sa članovima Ustava 8, 17 i 18, koji govore o zabrani diskriminacije, jednakosti i rodnoj ravnopravnosti. Ustvrdili su da zakon nije u skladu ni sa Evropskom konvencijom, koja propisuje zabranu diskriminacije.

Demokrate su ranije upozorile da brojne sudije i tužioci, iako su ostvarili uslove za penziju, nisu napustili funkcije već i dalje rade. Poslanik te stranke Momo Koprivica je sredinom oktobra precizirao da su uslove za penziju, između ostalih, stekli vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, kao i sudije Stanka Vučinić, Dušanka Radović, Rada Kovačević, Natalija Filipović, Dragica Milačić, Svetlana Vujanović, Branimir Femić...

Vlada je u mišljenju, koje potpisuje ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spaić, navela da je država ovlašćena da zakonom uredi sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, te da je zakonodavac ovlašten da uređuje taj sistem, što uključuje i način ostvarivanja tog prava. Naveli su da se ne može dovoditi u pitanje ustavnost Zakona o PIO u odnosu na pitanje prestanka sudijske funkcije, jer to i nije predmet penzijskog sistema.

– Propisivanje niže starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene u odnosu na muškarce predstavlja mjeru pozitivne diskriminacije u cilju zaštite žena, pri čemu žene odlučuju da li će koristiti ovo pravo – navodi se u mišljenju.

​Što se tiče inicijative Bošnjačke stranke, u Vladi se, u mišenju koje potpisuje premijer Zdravko Krivokapić, navodi da su razlozi za prestanak funkcije predsjednika i sudije Ustavnog suda predviđeni članom 154 Ustava, pa je tako Ustav utvrdio da predsjedniku i sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Naveli su da je predlog za brisanje propisanog roka od jedne godine, u kome sudija Ustavnog suda kojem je prestala funkcija zbog isteka mandata odlukom Skupštine može nastaviti da vrši funkciju sudije do izbora novog sudija, neprihvatljivo iz razloga pravne sigurnosti, jer bi bez pomenutnog ograničenja postojala bojazan da bi nastavak vršenja funkcije sudije Ustavnog suda i nakon isteka mandata do izbora novog sudije postalo pravilo, a ne izuzetak, čime bi se i ugrozili ustavni principi vladavine prava, očuvanja pravnog poretka i zaštite ljudskih prava i sloboda.

M.S.

---

Ne može se zadirati u Ustav
Što se tiče predloga Bošnjačke stranke da sudija radi do 70. godine života, u Vladi kažu da je amandmanom 16 na Ustav propisano da se sudija Ustavnog suda bira na vrijeme od 12 godina.

– Propisivanje trajanja mandata sudije Ustavnog suda, kao i razloga za prestanak funkcije sudije, kako se to predlaže, ne mogu biti predmet Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, jer se bi na taj način zadiralo u uređivanje odnosa koji su već uređeni Ustavom – navode u Vladi i dodaju da treba imati u vidu da su uslovi za sticanje prava na starosnu penziju, kao jedan od osnova za prestanak sudijske funkcije, uređeni Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.