Advokat Amer Šukurica optužio je Vrhovni sud da ima dvostruke aršine, te da građane uskraćuju za pravo na jednak pristup pravdi u slučajevima gdje je tužena strana država. On navodi da građani Crne Gore ne uživaju jednaku pravnu zaštitu pred sudovima u Crnoj Gori, kakvu uživaju pojedine sudije Vrhovnog suda, potvrđuje presuda te institucije br. 214/2020, u kom predmetu su po tužbi Edite Šukurice protiv države Cre Gore postupale sudije Vesna Begović, Dragica Milačić, Ranka Vuković, Snežane Aleksić i Nataša Božović. Šukurica ističe da je ta presuda dokaz da pošteni građani Crne Gore nijesu jednaki pred zakonom i da nemaju jednaku pravnu zaštitu pred sudovima, ukoliko se kao tužena pojavi država Crna Gora, čiji zastupnik se ne pojavi ni na jednoj zakazanoj raspravi, ne prigovori ni na jedan dokaz tokom postupka, a uspije u sporu i još mu sud dosudi troškove postupka.

Objašnjava da je njegova porodica tužila državu jer institucije nijesu spriječile divlju gradnju u njihovom dvorištu, a zbog podignutog objekta njihova kuća je ostala bez sunčeve svjetlosti i doveden je u pitanje prilaz do imovine.

– Neshvatljivo je da Vrhovni sud, donese presudu kojom odbija reviziju i potvrđuje presude nižestepenih sudova da je za sud bez značaja to što inspektori nijesu vršili kontrolu nakon ukidanja rješenja o rušenju objekta, što nijesu donijeli novo rješenje o rušenju, nijesu podnosili krivične prijave protiv bespravnog graditelja-investitora. Sve to za sud nije relevantno, iako je zakonima o inspekcijskom nadzoru i o uređenu prostora i izgradnji objekata propisano da su državni organi – Inspekcije dužne da donesu rješenje o rušenju objekta, obavezno podnesu krivičnu prijavu protiv bespravnog graditelja, kako bi spriječili nastanak štete ili istu uklonili. Za sud je bilo od značaja, kako se to navodi u presudi, da je inspekcijski organ preduzimao radnje (koje su ostale bezuspješne), izašao na lice mjesta i konstatovao stanje na terenu a potom preduzeo zakonom propisane radnje. Sve ovo bez obzira što šteta nije otklonjena, niti se sada zna ko je nadležan da otkloni štetu, ukoliko po nalaženju suda to nije državni organ – navodi Šukurica.

On ističe da ukoliko imamo u vidu nespornu činjenicu da je Vrhovni sud utvrdio da je pričinjena šteta na objektu Edite Šukurice građenjem objekta bez građevinske dozvole na susednoj katastarskoj parceli, da je utvrđena (preko vještaka arhitektonske struke) i visina štete, da šteta nije otklonjena, onda se ne može prihvatiti izjava predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da su svi građani pred zakonom jednaki, i da imaju punu pravnu zaštitu od strane sudova u Crnoj Gori.

– Edita Šukurica moraće da traži pravnu zaštitu pred Međunarodnim sudom pravde u Strazburu, sa razloga što redovni sudovi u Crnoj Gori, nijesu u konkretnom slučaju postupali u skladu sa zakonom i po savjesti, pa je Editi Šukurici povrijeđeno Ustavom zagarantovano pravo, pravo na mirno uživanje svoje imovine. Vrhovni sud je nesporno utvrdio da je Uprava za nekretnine u Baru upisala u katastar stranog državljanina kao vlasnika na katastarske parcele 3127 po kulturi pašnjak 4 klase, što je suprotno odredbi člana 415 stav 1 tač. 3 Zakona o svojinsko pravnim odnosima, u kom je propisano da strani državljanin ne može biti vlasnik (poljoprivrednog zemljišta). Utvrdio je i da je investitor prije izgradnje objekta (čijom izgradnjom je pričinjena šteta Editi Šukurici) postavio tablu sa lažnim brojem građevinske dozvole (što je zapisnički konstatovao inspektor Uprave za inspekcijske poslove), te da nije podnijeta krivična prijava protiv investitora, zbog krivičnog djela prevare iz člana 244 Krivičnog zakonika, jer je investitor ne samo doveo u zabludu Šukurica Editu već i državne organe Crne Gore, koji ni nakon saznanja nisu preduzimali radnje koje ovim zakon nalaže, da bi spriječili nastanak štete ili pak istu otklonili – ističe Šukurica.

On kaže da ovakve i slične odluke šalju ružnu sliku o državi Crnoj Gori, koja je članica NATO-a i koja teži da uđe u porodicu evropskih zemalja.

– To je slika službenika državnih organa, koji svoj lični interes stavljaju ispred državnog i koji su u tome zaštićeni od strane sudova u Crnoj Gori – naveo je Šukurica.

Iz Vrhovnog suda nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ koja smo im uputili povodom slučaja Šukurica.

M.S.

---

Presuda odgovor na kandidaturu za direktora ASK?
Šukurica navodi da se postavlja pitanje da li je isključivi razlog za donošenja presude njegova kandidatura na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). To je institucija koju isključivo, po mišljenju advokata Šukurice, kontroliše predsjednica Vrhovnog suda.
– To potvrđuje ne samo struktura članova Savjeta Agencije, već i izbor predsjednice Osnovnog suda sa Cetinja za direktora ASK-a. Ako je to razlog za donošenje predmetne presude, onda je predsjednica Vrhovnog suda uspjela da zaštiti one koji su uništili tuđu imovinu, koju su generacije stvarale, ali nije uspjela da porodici Šukurica uzme ponos i dostojanstvo, ako uopšte zna šta to znači – poručuje on.