Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica još uvijek nije podnijela ostavku na tu funkciju iako je 12. oktobra najavila da će to učiniti. Odgovor na pitanje kada će to uraditi i da li to zavisi od momenta formiranja nove vlade, koje smo uputili Medenici, nismo dobili.

Kako je „Dan“ nedavno objavio, Upravni sud Crne Gore donio je odluku kojom je usvojio tužbu i poništio odluku Sudskog savjeta kojom je Branko Vučković izabran za predsjednika kotorskog Osnovnog suda na period od pet godina. Sud je utvrdio da je izabrani kandidat funkciju predsjednika Osnovnog suda Kotor vršio u više mandata. Ovakva presuda znači da bi po istom principu mogla biti poništena i odluka o imenovanju Vesne Medenice.

Ona je ranije najavila ostavku, a istovremeno je još sedam sudija trebalo da podnese ostavku, među kojima su i predsjednici sudova. Neki od njih su birani na te funkcije u više od tri mandata. Njihove ostavke i razrješenja očekuju se odmah nakon što Medenica ozvaniči svoju ostavku.

Koordinator programa za ljudska prava i pravdu Građanske alijanse Zoran Vujičić kazao je u izjavi za „Dan“ da je pitanje trećeg mandata predsjednice Vrhovnog suda elementarno pitanje i da je zakonodavac tu bio krajnje jasan.

– Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta. Međutim, mnogo više od samog trećeg mandata zabrinjava što je do samog izbora Medenica dobila jednoglasnu podršku na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, a onda i na sjednici Sudskog savjeta. Motor vladavine prava je postao njen kočničar, na šta su i u poslednjem godišnjem izvještaju ukazali i iz EU. Iako je u preporukama Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope – GRECO jasno ukazano na posledice ovakvih izbora u pravosuđu i prevelike koncentracije moći, to nije imalo uticaja na brojne izbore predsjednike sudova u trećem ili čak osmom mandatu – rekao je Vujačić.

Istakao je da je ključna uloga Sudskog savjeta, koji je još uvijek, kako smatra, pod političkim uticajem.

– Ne samo zbog mjesta koje ima ministar pravde, već i po pitanju finansijske nezavisnosti. Ne bi trebalo da stambena pitanja sudija rješava direktno Vlada, već da Sudski savjet ima centralnu ulogu da kroz pregovore zagovara veći budžet za sudstvo, pa će oni sami rješavati to pitanje. Brojni su izazovi pred Crnom Gorom i pitanje pravne sigurnosti ne smije nijednog trenutka da se dovodi u pitanje. Nova skupštinska većina mora kroz dijalog doći do potrebne većine da bi se izašlo iz v.d. stanja u pravosuđu i da bi pokrenule neophodne reforme – zaključio je Vujačić.

Zamjenik izvršnog direktora i direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je za „Dan“ da je kada je u pitanju funkcija predsjednice Vrhovnog Suda Vesne Medenice zabrinjavajuće što smo došli u situaciju da odluka o odlasku sa te funkcije bude isključivo njena, a ne po odluci Ustavnog suda vezano za treći mandat.

– Kao što je poznato, treći mandat je problematizovan od strane domaće, ali i inostrane javnosti, i to od onog dijela koji veoma pažljivo motri na rezultate koje Crna Gora ostvaruje na putu svojih evropskih integracija. Porazno je da u državi koja je i zemlja kandidat za članstvo u EU ne postoje pravni autoriteti i politički kapacitet da se suzbije samovolja jednog javnog funkcionera i obezbijedi puno poštovanje Ustava i zakona. Nažalost, samo primjer Vesne Medenice i njenog trećeg mandata govori u prilog tome koliko su opravdane veoma ozbiljne kritike o zarobljenom sudstvu i političkom uticaju za koji je ono još uvijek otvoreno – istakao je Milovac.

Kako je dodao, nažalost, Vesna Medenica i dalje vrši svoju funkciju i ostvaruje nesporan uticaj na rad sudstva, koje do sada nije dobijalo zadovoljavajuće ocjene u izvještajima Evropske komisije.

– Ovo će i dalje predstavljati prepreku u daljoj reformi sudske organizacije, koja je neophodna kako bi Crna Gora imala održive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sa Vesnom Medenicom na čelu crnogorskog sudstva ti dometi su veoma ograničeni – ocijenio je Milovac.

Akcija za ljudska prava pozdravlja odluku sudije Upravnog suda Crne Gore Svetlane Budisavljević kojom je usvojena tužba sudije Branka Krstonijevića i poništena odluka Sudskog savjeta na osnovu koje je Branko Vučković i osmi put izabran na funkciju predsjednika Osnovnog suda u Kotoru.

– Odluka Upravnog suda ohrabruje neophodne reforme u radu Sudskog savjeta, koje očekuju i Savjet Evrope (GRECO) i Evropska komisija. Sudski savjet sada treba da ispravi grešku i da za predsjednika suda u Kotoru izabere sudiju Krstonijevića, koji ispunjava zakonske uslove – saopštila je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA.

M.V.R. –Ž.B.

---

Sudski savjet nezakonito sproveo izbor predsjednika sudova
Prema amandmanima na Ustav Crne Gore koji su izglasan u julu 2013. godine, zabranjeno je da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta. Vesna Medenica je u decembru 2007. prvi put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, dok je drugi put na tu funkciju izabrana u junu 2014. godine.

Sudski savjet je prošle godine nezakonito sproveo izbor čak pet predsjednika osnovnih sudova i predsjednice Vrhovnog suda, koji su već dva ili više puta obavljali dužnost predsjednika istih sudova. Tako su, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata, za treći mandat izabrani Milica Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Danilovgradu, Radule Piper, predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju, Hilmija Sujković, predsjednik Osnovnog suda u Plavu, i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, za čiji izbor postoji i ustavna zabrana. Takođe, za predsjednike Osnovnog suda u Rožajama i Osnovnog suda u Kotoru izabrane su sudije Zahit Camić i Branko Vučković, koji te funkcije sada obavljaju u čak šestom, odnosno osmom mandatu.