Državni budžet je prošle godine olakšan za čak 10.418.224 eura na ime zakupa objekata za potrebe državnih institucija i organizacija, pokazuju podaci iz završnog računa za 2018. godinu. Za taj trošak djelimično je zaslužna i činjenica da naša država ni deset godina od usvajanja zakona nema registar državne imovine, odnosno sveobuhvatne podatke o tome kojim nepokretnostima raspolaže i koja je njihova vrijednost.
Državna revizorska institucija (DRI) godinama na to upozorava i daje preporuke, ali se stanje mnogo ne mijenja, već se iz godine u godinu troše milionska sredstva za zakup prostorija za potrebe državnih institucija. Država, odnosno njene institucije su često podstanari kod lica bliskih režimu, a na tom spisku se izdvajaju brat i sestra predsjednika Crne Gore i lidera DPS-a Mila Đukanovića, Aco i Ana Đukanović. Takođe, državne institucije su podstanari kod Đukanovićevog kuma Dušana Bana.
Sa preko 10,4 miliona eura koliko je samo lani potrošeno za zakup poslovnih prostora država je mogla da sagradi najmanje pet zgrada za svoje potrebe ili barem da popiše i adaptira one koje već ima u svom vlasništvu i od njih stvori funkcionalne prostore. Osim za poslovne prostore, državne institucije su za zakup opreme potrošile 253.282 eura, a za rentiranje zemljišta 21.621.
Za izdatke za rentu je u velikoj mjeri zaslužno čak decenijsko kršenje Zakona o državnoj imovini. Naime, još 2009. godine, Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o državnoj imovini, prema kojem su organi i javne službe u vlasništvu države, kao i opština, trebali da naprave popis, procjenu i evidentiranje nepokretnih stvari koje su u njihovom vlasništvu i u roku od godinu dostave podatke Upravi za nekretnine, to se do dana današnjeg nije desilo – upozorili su ranije iz Demokratske Crne Gore.
Demokratska Crna Gora je nedavno ukazala da dugogodišnje kršenje zakona ne predstavlja ništa značajno za vlast, a uz to imamo i nepostupanje po preporukama DRI u oblasti raspolaganja i upravljanja državnom imovinom.
Ukazali su da kao direktnu posledicu nepostojanja registara državne imovine, imamo situaciju da je samo Uprava za imovinu za zakup objekata i poslovnog prostora samo za prošlu godinu potrošila 4,7 miliona eura novca poreskih obveznika. Uprava za imovinu, inače, raspisuje najviše tendera za zakup i to za potrebe institucija i političkih partija.
Vlada je u februaru 2010. godine donijela Uredbu o načinu rada državne uprave, kojom je propisano da će program elektronske obrade podataka za vođenje posebnih evidencija, registara i jedinstvene evidencije pripremiti Ministarstvo finansija i resor za informaciono društvo.
M.S.

---

Hoće crkve i hramove, a ne umiju da brinu o onome što već imaju
Zanimljivo je da je Vlada Crne Gore predlogom Zakona o slobodi vjeroispovijesti namjerila da od crkve, prije svega Mitropolije crnogorsko-primorske, uzme imovinu za koju ne mogu dokazati da ne pripada državi. Vlada je u taj proces krenula obrnutom logikom, jer ni ona sama već deceniju ne uspijeva da primijeni zakon i popiše šta sve ima.

Stoga su usled takve situacije postavlja pitanje kako bi, hipotetički govoreći, država mogla da se stara o hramovima i manastirima koje želi da uzme pod svoje, ako već deset godina nije sposobna da popiše ono što već ima.

DRI je svojom analizom utvrdila da nijesu obezbijeđeni potpuni i tačni podaci o državnoj imovini ni za deset godina rada, i to iz razloga što državni organi nijesu preduzeli dovoljne organizacione, tehničke i kadrovske mjere kako bi se uspostavila odgovarajuća evidencija imovine koju koriste i sa kojom upravljaju, kao i što evidencija koju vode državni organi nije potpuna i ne pruža sve potrebne podatke o državnoj imovini koju koriste i sa kojom upravljaju.