Potrebno je jasno definisati ekosistemsku vrijednost svih prirodnih resursa koji su nam ostali u dobrom stanju, i to uzeti kao početni kapital, kako bismo razmotrili sve opcije na koji način krenuti u valorizaciju, koja će društvu u cjelini donijeti vidljive benefite, a ne samo određenim interesnim grupama, poručio je izvršni direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović. Analizirajući izvještaj o strateškoj procjeni Nacrta prostornog plana posebne namjene (PPPN) za obalno područje Crne Gore, Perović je za „Dan“ kazao da ostaju otvorene opcije za detaljnije razrađivanje načina valorizacije obalnog područja, što je, kako je dodao, i suština ove procedure.
– To bi trebalo da bude nešto što cjelokupna, a naročito zainteresovana javnost treba da uzme u obzir prilikom učešća u javnim raspravama za prostorno planska dokumenta za koje je obavezna ova procedura. Ovo kažem iz razloga što je veoma teško analizirajući Izvještaj o strateškoj procjeni steći precizne utiske šta će biti, a šta bi moglo biti rađeno, i upravo zato je od suštinske važnosti pratiti sve dalje procedure i dokumenta koja će se više koncentrisati na određena područja i lokacije, jer se jedino tako konkretizuje sve ono što treba uzeti u obzir prilikom izjašnjavanja da li je nešto dobro ili nije planirano, naravno sa aspekta javnog, a ne nečijeg privatnog zemljišta – naglasio je Perović za „Dan“.
Podsjeća da su tokom prethodne javne rasprave za PPPN za obalno područje inicirali i produženje javne rasprave i predložili stavljanje moratorijuma za gradnju na crnogorskoj obali na određeno vrijeme koje bi se, kako je pojasnio, definisalo kroz javnu raspravu koju je podržalo još 36 NVO i 615 građana.
– Tada smo ukazali da smo takav predlog iznijeli zbog neusklađenosti planskih i strateških razvojnih dokumenata na lokalnom i državnom nivou. Trenutna prostorna dokumentacija je mnogo više usklađena sa potrebama investitora nego sa potrebama lokalnog stanovništva, odnosno privatni interes je ispred javnog. Nije sprovedeno mapiranje NATURA 2000 staništa, nijesu definisani eko-koridori, plan ne razmatra uticaj podizanja nivoa mora, prisutna gradnja ukazuje na prisustvo organizovanog kriminala i izraženu korupciju, što potvrđuju i aktuelni slučajevi u Budvi kojima se bave pravosudni organi. Nije definisana nosivost planiranog prostora, potrebno je jasno sagledati zone u kojima se tokom turističke sezone javlja kolaps i uticaj istog na okolne zone. Postojeća dokumentacija ne predviđa varijantna rješenja, planovi se generalno zasnivaju na podacima starim 30 i više godina, prostorno planiranje ne razmatra seizmički rizik datog područja. Ovim planom se gotovo isključivo razmatra razvoj turizma, ne i razvoj na račun drugih komponenti, ovaj plan ne vodi računa o održivom razvoju obalnog područja, jer ne predstavlja ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških aspekata razvoja područja i zaštite životne sredine. Izradi plana nije prethodilo informisano učešće svih relevantnih aktera, što je preduslov za kreiranje ambijenta za održivi razvoj turizma. Plan nije zasnovan na principima održivog razvoja turizma kojim treba da se obezbijedi optimalno korišćenje prirodnih resursa koji predstavljaju ključni element u razvoju turizma, kao i da se poštuje socio-kulturna autentičnost zajednice domaćina, čuva njihovo izgrađeno i životno kulturno nasleđe i tradicionalne vrijednosti i konačno pruži dugoročna društveno-ekonomska korist svim akterima, uključujući mogućnost zarade i socijalnih usluga za zajednice domaćina i doprinos ublažavanju siromaštva. Plan nije dao posebnu pažnju senzitivnim područjima kakva su Ada, Velika plaža, Solana, Šasko jezero, Jaz, Buljarica i nekim plažama koje su zaštićene još 1968. godine a koje ovaj plan ne poznaje kao takve. Strateška procjena na životnu sredinu mora koja biti sveobuhvatna i u skladu sa ustavnim opredjeljenjem ekološke države – precizirao je on.
Kako dodaje, više od dvije godine kasnije, primjećuju se pomaci u inoviranoj dokumentaciji.
– Imajući u vidu njene razvojne potencije kao ekološke države, ali i globalne izazove kakve su klimatske promjene, ubijeđeni smo da je potrebno sa još većom senzibilnošću i posvećenošću prići ovoj materiji i imati razumijevanje za strahove onih koji brigom prema prirodnim resursima dokazuju najkonkretniji vid patriotizma i ljubavi prema Crnoj Gori – naglasio je on.
A.O.

Potrebno je „stati na loptu“

Perović navodi da ne zna koliko su kampanja „Ozona“ – „Spasimo obalu“ i argumenti koje su tad iznosili uticali na to da prođu više od dvije godine pa da se ponovo stavi pred javnost PPPN za obalno područje.
– To možemo ipak posmatrati kao dobro, ali vjerujem da je potrebno „stati na loptu“ i dobro razmisliti na koju stranu uputiti „pas“, da iskoristim fudbalski žargon, jer nije svejedno hoćete li postići gol ili primiti autogol – zaključio je on.