Od AB revolucije do kraja prošle godine mnogi fabrički pogoni su ugašeni dok su rijetke fabrike koje rade sa malim kapacitetima. Dok je privreda faktički uništena, jačala je državna administracija pa je u javnom sektoru zabilježen veliki rast zapošljavanja. Za tri decenije u javnom sektoru je broj zaposlenih porastao za 21.000. Prema statistici MONSTAT-a, na kraju 1988. godine u našoj državi u vanprivrednoj djelatnosti, odnosno sektorima gdje se plate servisiraju uglavnom iz državnog budžeta, radila su 30.043 lica, a krajem 2017. pla­tu iz dr­žav­nog bu­dže­ta u Cr­noj Go­ri pri­malo je 51.480 građana, što predstavlja razliku od 21.437. Sada je broj zaposlenih u državnim službama i institucijama veći za najmanje 1.000 jer je od raspisivanja predsjedničkih izbora evidentiran veliki broj zapošljavanja lica kojima se plata isplaćuje na račun poreskih obveznika.
Iako se danas i prije 30 godina koriste različite metodologije za pravljenje statističkih izvještaja, primjetno je da je višestruko smanjen broj zaposlenih u industriji i rudarstvu, gdje je nekada radilo najviše građana. Tako je na dan 31. decembar 1988. u tom sektoru radilo čak 53.147 lica, a prema podacima MONSTAT-a, na kraju februara 2018. u prerađivačkoj industriji radilo je 11.739 radnika, a na vađenju ruda i kamena 1.361.
U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu prije 30 godina bila su zaposlena 6.704 lica, a danas ih je 1.814.
U odnosu na prije tri decenije danas je za oko 3.000 povećan broj zaposlenih u oblasti građevinarstva i obrazovanja, a za 2.300 u sektoru zadravstvene i socijalne zaštite.
Koordinatorka programa u NVO Građanska alijansa Sanja Rašović za „Dan” je kazala da iako se u svim izvještajima koje EU upućuje Crnoj Gori ukazuje na neophodnost racionalizacije i optimizaciju javne uprave, praksa pokazuje suprotno i navodi na zaključak da za to ne postoji dosledna politička podrška. Ističe da smo svjedoci povećanja broja zaposlenih u javnom sektoru, a u prilog tome govori i podatak Zavoda za statistiku, prema kojem se broj zaposlenih koji primaju platu iz državnog budžeta od 2006. do 2016. godine povećao za čak 120 odsto.
– U ovom kontekstu posebno je problematično na osnovu kojih uslova se vrši zapošljavanje kadrova. Da li na osnovu stručnosti, znanja i iskustva ili na osnovu političke pripadnosti? Depolitizacija javne uprave jedan je od osnovnih koraka koje je neophodno preduzeti u procesu stvaranja odgovornih, jakih i transparentnih institucija. Partijsko zapošljavanje kao direktnu posledicu ima neefikasnost i neodgovornost institucija, dok je, sa druge strane, pravo svakog građanina da ima kvalitetnu i nekorumpiranu upravu, što je u trenutnoj situaciji gotovo nemoguće jer ne postoji prvenstveno politička volja da se situacija na tom polju promijeni. Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava crnogorska ekonomija jeste upravo velika državna potrošnja uzrokovana, između ostalog, brojem zaposlenih u državnoj administraciji na svim nivoima – ocijenila je Rašović.
Član Socijalnog savjeta Bojan Zeković smatra da je smanjenje zaposlenih u privredi, a povećavanje administracije posledica dugotrajnog urušavanja naše ekonomije, počev od perioda sankcija, ratova sa komšijama i čitavim razvijenim svijetom, do današnjeg perioda.
M.S.


Broj funkcionera utrostručen

Sanja Rašović dodaje da je, prema zvaničnim podacima vladinog resora odgovornog za ovu oblast, u javnoj upravi zaposleno preko 51 hiljada, što je ogroman broj u odnosu na ukupan broj radnika u Crnoj Gori.
– Podatak Agencije za sprečavanje korupcije je i da je broj javnih funkcionera od 2006. do 2016. godine utrostručen. Iako su u prethodnom periodu učinjeni određeni koraci na ovom polju, poput usvajanja strategije i određenih dokumenta, čini se da se očekivani pomaci nijesu desili, te da je glomazan i neefikasan državni aparat i dalje ogroman teret, kako za crnogorski budžet, tako i za proces integracija – ističe Rašović.