Glavni grad Podgorica u poslednjih pet godina organizovao je javne rasprave o budžetu u prostorijama koje nijesu prilagođene osobama sa invaliditetom (OSI), zbog čega su bili isključeni iz tog procesa. U Podgorici živi preko 18.000 građana koji imaju neki oblik invaliditeta.
Centralne rasprave u budžetu organizovane su u multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra (KIC) „Budo Tomović nepristupačnoj licima koja koriste kolica zbog stepenica. Osim centralnih rasprava, diskusije o budžetu organizovane su i u zgradi Glavnog grada, koja je takođe neprilagođena za kretanje lica sa invaliditetom, osim prizemlja. Takođe, nije poznato da je ikada na javnoj raspravi obezbijeđen prevodilac na znakovni jezik.
Budžetom Glavnog grada za poboljšanje položaja osoba sa invaliditetom namjenski nije opredijeljen nijedan cent, ali u toj instituciji tvrde da kroz redovan rad obezbjeđuju novac za poboljšanje položaja te populacije. Ipak, iz te lokalne samouprave nijesu odgovorili na naša pitanja koji projekti će se finansirati u 2017. i šta je plan da se njima postigne, kao i precizne podatke koje ustanove su još neprilagođene za lica sa invaliditetom. Takođe, nije nam pojašnjeno ima li Glavni grad osobu koja razumije znakovni jezik i koja može razgovarati sa osobama oštećenog sluha.
– Kontinuirano radimo na projektu infrastrukturnog prilagođavnja saobraćajnica za nesmetano kretanje osoba sa invaliditetom. U tom cilju je u mandatu ove gradske uprave sagrađeno preko 500 prelaza i prilaza za osobe sa invaliditetom. Zgrada uprave Glavnog grada, Skupštine Glavnog grada, bibilioteke „Radosav Ljumović”, KIC-a „Budo Tomović”, kao i javna ustanova na Kakarickoj gori su dostupne osobama sa invaliditetom. Zgrada u Ulici Vuka Karadžića br. 16, u kojoj se nalaze Uprava lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje ima kosu rampu, odnosno adekvatan pristup šalterima za osobe sa invaliditetom. Kapitalnim budžetom za 2017. godinu planirana je ugradnja lifta, kako bi se za lica sa invaliditetom omogućio pristup i višim spratovima – kazali su iz Biroa za odnose s javnošću.
Objekti koje je Glavni grad prilagodio za kretanje osoba sa invaliditetom predviđeni su Akcionim planom za prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi u vlasništvu GG, koji je usvojen 2014. godine. Sprovođenje tog plana trebalo je realizovati 2014–2015. godine, ali taj period nije ispoštovan, već se kasnije krenulo sa ispunjavanjem tih obaveza. Saobraćajnice koje je Glavni grad prilagodio OSI, rezultat su tog akcionog plana.
Uprkos tome što iz Glavnog grada kažu da je za ovu godinu planirana izgradnja liftova, u evidenciji Uprave za javne nabavke nema tendera za izgradnju liftova iako je sada novembar. Ipak, planom javnih nabavki za te namjene predviđen je izdatak od 45.000 eura i plan je da se taj novac potroši u ovom kvartalu.
S obzirom na nepristupačnost objekata u kojima Glavni grad realizuje javne rasprave i uopšte mjesta namijenjenih za ostvarivanje prava građana, pitali smo kako su lica sa invaliditetom uključena u javni život. U Birou Glavnog grada kažu da imaju izuzetno dobru komunikaciju i saradnju sa udruženjima koja predstavljaju osobe sa invaliditetom i partneski se trude da stvaraju pretpostavke za njihov kvalitetniji život.
– Osobe sa invaliditetom, odnosno svi građani imaju pravo da prisustvuju i učestvuju u javnim raspravama, ne samo kada je u pitanju kreiranje budžeta, već i donošenje svih odluka koje su u nadležnosti Glavnog grada. Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada, u skladu sa Odlukom o pravima iz socijalne i dječje zaštite, pruža pomoć članovima udruženja koja se bave zaštitom lica sa invaliditetom (jednokratne novčane pomoći, obrok iz narodne kuhinje Glavnog grada, pomoć za nabavku udžbenika i školskog pribora, odmor i rekreaciju djece i dr.) U ove svrhe budžetom je opredijeljeno više od milion eura, pri čemu usluge u okviru tih sredstava koriste i ostali građani. U okviru Glavnog grada funkcioniše i JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, nad kojom upravni nadzor vrši Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje. Budžetom je za rad Dnevnog centra za ovu godinu izdvojeno skoro 200.000 eura – kažu u Birou za odnose s javnošću.
M.S.–A.O.
Analiza je nastala kao dio projekta „Obezbijedi(Ti) sredstva za inkluziju” koji se bavi finansijskom održivošću reforme javne uprave, odnosno finansijskim upravljanjem u javnom sektoru. Projekat sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, u partnerstu sa DN „Dan”, a podržan je u sklopu „WeBER” projekta.
Ovaj projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Kraljevina Holandija.
Problemi vidljivi, ali se ne rješavaju
Istraživanje Monstata pokazalo je da u Glavnom gradu ima 18.573 stanovnika (10 odsto) sa smetnjama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Od tog broja 8.675 ima smetnje sa kretanjem, 2.032 sa sluhom, 3.591 sa vidom, 1.439 sa pamćenjem, koncentracijom ili sporazumjevanjem i 8.136 ima ostale teškoće. Istraživanja konstatuju da se osobe sa invaliditetom suočavaju sa socijalnom izolacijom, etiketiranjem, ignorisanjem, zanemarivanjem, prekomjernom zaštitom, pasivnim korišćenjem prava i naslijeđenim obrascima pasivnog odnosa prema svakodnevnom životu. Ističe se da nepristupačnost institucija države, pa i onih koje su smještene u Glavnom gradu, predstavlja prepreku za socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom. Ipak, iako su problemi prisutni godinama se ulaže jako malo napora da se oni zaista riješe.
Prema rezultatima analize siromaštva u Crnoj Gori, koju je sproveo Monstat 2011, 9,3 odsto stanovnika imalo je ekvivalentnu potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva, a stopa siromaštva u Glavnom gradu iznosila je 5.6 odsto. Grupe koje su najviše izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti su pripadnici RAE populacije, izbjeglice i raseljena lica, osobe sa invaliditetom, stari, djeca i beskućnici. Većina materijalno ugroženih lica jedine prihode ostvaruje nekom vrstom socijalnog primanja (MOP, invalidska penzija, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, dječji dodatak i dr).