Nacrtom novog zakona o radu u pravni sistem se pokušavaju uvesti diskriminatorske odredbe prema roditeljima jer je predviđeno da se vrijeme provedeno na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu ne računa kao radni staž koji se može iskoristiti za sticanje stalnog ugovora o radu, smatraju u Udruženju Roditelji. Nacrtom zakona je predviđeno da poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu ukoliko je njihovo trajanje neprekidno ili sa prekidima duže od 36 mjeseci. Nakon isteka 36 mjeseci na poslu, zaposleni dobija stalni ugovor o radu. Ipak, iz tog prava su izuzeti roditelji i pripravnici, jer se u zakonu navodi da se u radni staž neophodan za sticanje stalnog ugovora o radu „neće obuhvatiti pripravnički staž i vrijeme koje zaposleni provede na porodiljskom i roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu”.
– Ovo je definitivno diskriminatorska odredba, a znamo da je takvo postupanje zabranjeno Ustavom. Ovim se direktno diskriminišu roditelji, odnosno majke koje koriste porodiljsko i očevi koji idu na roditeljsko odsustvo – ističe predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović za „Dan”.
Ona navodi da će tražiti brisanje diskriminatornog člana i zahtijevati da se precizira da se i vrijeme provedeno na porodiljskom računa kao radni staž na isti način kao i za sve ostale radnike.
– Ovo je posebno problematičan član Nacrta zakona o radu koji diskriminiše porodilje i roditelje! Ako imaju ugovor na određeno vrijeme i započnu porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, taj period dok su na „bolovanju” im se praktično ne računa kao radni odnos tj. ne nadovezuje se na vrijeme potrebno za transformaciju ugovora o radu na određeno u ugovor o radu na neodređeno. U sadašnjem zakonu to nije precizno definisano, ali se na osnovu mišljenja Ministarstva rada i socijalnog staranja postupalo upravo tako. To u praksi znači: trudnica ima ugovore na određeno u trajanju od dvije i po godine, dolazi na porodiljsko, koje traje godinu. Ona bi na kraju tog porodiljskog trebalo da dobije ugovor na neodređeno jer je ispunila uslov za transformaciju ugovora i prošlo je više od 36 mjeseci – objašnjava Mihailovićeva, dodajući da postoje i dobra rješenja zakona, ali se mora ukazati na diskriminaciju.
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja kažu da se novim zakonom poboljšava zaštita zaposlenih od prestanka radnog odnosa, jer je propisano da se radniku kojem ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na odsustvo sa rada zbog održavanja trudnoće, porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog ili hraniteljskog odsustva rok za koji je ugovorom o radu zasnovao radni odnos na određeno vrijeme produžava do isteka korišćenja prava na to odsustvo.
– Kod odredbi ugovora o radu na određeno vrijeme, umjesto trajanja ugovora o radu na period od 24 mjeseca propisano je da taj ugovor može najduže da traje 36 mjeseci, kao i da se u taj period računa i vrijeme koje je zaposleni bio angažovan kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih. Novine u odnosu na važeća rješenja su i da je decidno propisano da se pripravnički staž i vrijeme koje je zaposleni provede na porodiljskom i roditeljskom odsustvu, odnosno usvojiteljskom ili hraniteljskom odsustvu ne računa u period tranformacije od 36 mjeseci, odnosno ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme – ističu u ministarstvu.
Što se, pak, tiče prava na korišćenje godišnjih odmora predviđeno je da se odmor može koristiti u dva ili više djelova, u kojem slučaju je poslodavac dužan da donese rješenje za cijeli, odnosno za svaki dio godišnjeg odmora.
– Takođe, data je povoljnost zaposlenom koji nije mogao da iskoristi godišnji odmor zbog korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, usvojiteljsko ili hraniteljsko odsustvo ili njegovo korišćenje poslodavac nije omogućio do 30. juna naredne kalendarske godine, zaposleni ima pravo da ga iskoristi do kraja te kalendarske godine. U odnosu na odredbe porodiljskog odsustva propisano je da zaposlena žena koristi porodiljsko odustvo u obaveznom trajanju od 98 dana, od kojih je 28 dana prije dana očekivanog porođaja, a 70 dana nakon rođenja djeteta. Dan očekivanog porođaja utvrđuje nadležni ljekar specijalista. Izuzetno od navedenog, otac djeteta ima pravo da koristi odsustvo od dana rođenja djeteta, u slučaju da je majka umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora – navode u ministarstvu.
M.S.
Pripravnici kao drugorazredna klasa
U Alternativi Crne Gore smatraju da je problem što se pripravnički staž ne računa kao regularni radni staž neophodan za sticanje stalnog ugovora o radu.
– Znamo da pripravnik obavlja sve poslove koje obavlja i stalno zaposleni. Ovaj stav zakona stavlja pripravnike u drugorazredni položaj u odnosu na ostale zaposlene koji dolaze svakog dana na posao. Treba naglasiti da pripravnici po istom zakonu imaju ista prava i obaveze kao i stalno zaposleni radnici. Sporno je to što je period aktivnog radnog staža u nekom preduzeću povećan sa 24 na 36 mjeseci. Očito je da država polako popušta privatnicima na štetu radnika. Alternativa smatra da je 24 mjeseca sasvim dovoljno vremena da poslodavac upozna radnika. Ako ga za dvije godine nije upoznao – onda ga sigurno nikad neće upoznati – kaže koordinator Alternative Vesko Pejak.