Rad Radio-televizije Crne Gore (RTCG) daleko je od prihvatljivog i zadovoljavajućeg nivoa, a ružičasta slika koju šalje u etar u potpunosti je u funkciji Demokratske partije socijalista (DPS), zbog čega je i aktivni sudionik u koalicionim previranjima i učesnik u kampanjama protiv inostranih zvaničnika koji nijesu po volji onih koji kontrolišu javni servis. To je u razgovoru za „Dan“ ocijenio član Savjeta RTCG Goran Đurović, koji smatra da će kvalitet rada javnog servisa najbolje ocijeniti građani kroz istraživanja javnog mnjenja.
On smatra da u prvoj godini mandata novog saziva Savjeta RTCG nije urađeno mnogo u ostvarenju ciljeva javnog servisa, te da vjeruje da ni građani ne vide pozitivne promjene u kvalitetu informativnog, obrazovnog, dječijeg i kulturno-umjetničkog sadržaja.
Kako cijeni, Savjet RTCG još nije uspio da stekne autoritet kod direktora i zaposlenih, a prilozi sa sjednica ovog tijela, koji se emituju u Dnevniku 2 su „najbolji pokazatelj otvorenog podrugivanja menadžmenta“.
– U prvoj godini mandata Savjet RTCG je morao da shvati svoj značaj i preuzme ulogu glavnog upravljačkog tijela. Članovi Savjeta RTCG su morali da vide mehanizam obesmišljavanja svog rada kroz neispunjavanje zaključaka ovog tijela. Savjet RTCG nije uspio do sada da stekne autoritet u samom javnom servisu pa je odnos zaposlenih, počev od generalnog direktora pa do novinara, najbolji pokazatelj neopštovanja ovog tijela i njegovih odluka – ocijenio je Đurović za „Dan“.
On smatra da ovaj saziv do sada nije uradio ništa kvalitativno drugačije u odnosu na prethodni saziv, navodeći da nemaju mehanizam upoređivanja svog rada sa radom prethodnog saziva u dijelu ostvarenja programskih sadržaja zbog nemogućnosti realizacije ispitivanja javnog mijenja.
– Menadžment godinu dana zamajava Savjet RTCG i odbija da realizuje istraživanje javnog mnjenja kao bi konačno ustanovili stepen povjerenja građana u rad RTCG. To je jedini način da uporedimo svoj rad sa stanjem prije početka mandata novog Savjeta RTCG. Sa druge strane, mogu da primijetim da ovaj saziv Savjeta RTCG postavlja mnogo više pitanja i traži cjelovita objašnjenja za predloge koji dolaze od menadžmenta – ističe on.
Đurović upozorava da je rad RTCG daleko od prihvatljivog i zadovoljavajućeg, te da je informativni program najveći problem javnog servisa.
– Jedan serijal emisija istraživačkog karaktera, “Mehanizam”, koji zaista jeste osvježenje za RTCG, ne može promijeniti ukupnu sliku. Ta slika je uglavnom ružičasta i potpuno je u funkciji najveće članice vladajuće političke grupacije. RTCG je nedavno bila aktivan sudionik u strančkim, koalicionim previranjima gdje je otvoreno podržavala jednu stranu o čemu govore i izvještaji komisije za prigovore gledalaca, koje je prihvatio Savjet RTCG. Primjetni su i nemušti pokušaji TVCG da se uključi u kampanje koje vode druge televizjiske kuće i dnevni listovi uz podršku pojedinih NVO, a kojima su meta inostrani zvaničnici koji nijesu po volji onih koji kontrolišu RTCG – upozorava on.
Da li rad RTCG vrijedi miliona koji se izdvajaju iz državnog budžeta na godišnjem nivou procijeniće građani, a to će se saznati do kraja ove godine, kada se završi istraživanje javnog mnjenja – kaže Đurović.
– Vjerujem da građani ne bi postavljali pitanje miliona koje daju za javni servis kada bi za uzvrat dobili ono što im je potrebno - blagovremenu, izbalansiranu i objektivnu informaciju i sadržaj koji će doprinijeti edukaciji gledalaca. Danas građani za svoje milione dobijaju veliku količinu sporta, loš-jednostran informativni program i nekoliko svijetlih primjera iz dokumentarnog i kulturnog porograma – ističe Đurović.
Smatra da situacija nije ništa svjetlija ni kada je u pitanju rad Agencije za elektronske medije, navodeći da je tržište u ovoj oblasti narušeno zahvaljujući regulatoru koji upravo treba da vodi računa o uslovima u kojima oni funkcionišu.
– Godinama Agencija ne primjenjuje zakon i dozvoljava rad emitera koji ne plaćaju naknade za emitovanje, čime ugoržava one koji redovno izmiruju svoje obaveze. Da je direktor Agencije primjenjivao zakon i radio svoj posao, danas bi broj elektronskih medija u Crnoj Gori bio manji ali bi javni interes bio zadovoljen na bolji način - jer bi oni koji imaju potencijal da opstanu bolje radili svoj posao. Agencija danas ima stotine hiljada eura nenaplativih potraživanja od emitera koji su otišli pod stečaj. Agencija godinama dozvoljava da televizije kojima su matične kuće u zemljama regiona funkcionišu protivno zakonskoj obavezi o proizvodnji najmanje 10 odsto sopstvenog informativnog programa. Te televizije nemaju troškove kao domaće medijske kuće jer preuzimaju programske sadržaje od svojih matičnih kuća, ne zapošljavaju ljude iz Crne Gore i ne angažuju druga materijalna sredstva. U takvoj situaciji prostor za marketing u tim medijima je jeftiniji nego kod onih koji imaju troškove. Time je uništeno tržište – ocjenjuje Đurović.
On smatra da Agencija treba u potpunosti da primjenjuje Zakon o elektonskim medijima, napominjući da će izmjene ovog zakona uskoro biti razmatrane u Skupštini.
– Nadam se da će poslanici predložiti amandmane kojima se može unaprijediti predlog zakona koji je uradila Vlada – poručio je on.
A.T.
Usvojiti nova zakonska rješenja
Đurović napominje da je grupa nevladinih organizacije nedavno predložila povećanje procenta sopstvene produkcije sa sadašnjih 10 na 25 odsto i uspostavljanje fonda za podsticaj medijskog pluralizma kako bi građani, kako navodi, dobili što više sadržaja od javnog interesa.
– Bez usvajanja novih zakonskih rješenja, dalji rad i opstanak elektronskih medija u Crnoj Gori je veoma upitan. Skupština Crne Gore , takođe, treba da primjenjuje zakone koje sama usvaja. Nedavno je raspisan javni poziv za imenovanje tri nova člana Agencije za elektronske medije i nadam se da će ovog puta Skupština primijeniti zakon, za razliku od brutalnog kršenja prilikom izbora jednog člana Savjeta RTCG i jednog sadašnjeg člana Savjeta Agencije za elektronske medije. U Skupštini treba prekinuti praksu sistemskog uništavanja institucija, a u tom uništavanju, nažalost, učestvuje i opozicija - jer se tome ne suprotstavlja. Za očigledno kršenje zakona u postupcima izbora i imenovanja nije zainteresovan ni predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, koji je u nekoliko navrata jasno pokazao da ima svoje favorite iz nevladinog sektora, te da su i njemu privatne relacije jače od zakona. Predsjednik Skupštine bi makar morao svojim primjerom da pokaže da nema manje važnih i više važnih zakona – smatra on.