Loša koordinacija procesom, kašnjenje u izvještavanju i ispunjavanju mjera zacrtanih strateškim dokumentima, uključujući i uporno odlaganje racionalizacije broja zaposlenih, i dalje su gorući problemi reforme javne uprave u Crnoj Gori, ocijenjeno je iz Instituta Alternativa.
Podsjećaju da je Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatorne i strukturne reforme krajem maja usvojio izvještaje o realizaciji strategije za reformu javne uprave i plana reorganizacije javnog sektora za prošlu godinu, ukazujući da ih Vlada još nije usvojila, iako je po akcionom planu za poglavlje 23 rok bio mart 2015. godine.
– Na taj način se nastavlja praksa lošeg izvještavanja o reformi javne uprave, budući da je polovinu sprovođenja još uvijek važeće strategije obilježilo odsustvo bilo kakve informacije o realizaciji aktivnosti – ocijenio je predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk.
On navodi da ne raduje ni stepen realizacije mjera iz stategije, niti iz plana unutrašnje reorganizacije javnog sektora.
– U odsustvu zvanične statistike, Institut Alternativa dobio je podatke od lokalnih samouprava, na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, po kojima opštine do sada nijesu ispunile nijednu obavezu predviđenu planom reorganizacije. Podsjećanja radi, svi organi javne uprave trebalo je do kraja 2014. godine da pripreme analize o optimalnom broju izvršilaca, kao i plan smanjenja zaposlenih – podsjeća Muk.
S obzirom da je Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta usvojio ove izještaje na elektronskoj sjednici, on smatra da se nameće zaključak da ovo krovno političko tijelo za reformu javne uprave ne prepoznaje probleme u sprovođenju ključnih strateških dokumenata o kojima bi trebalo raspravljati, odnosno izvršiti pritisak u pravcu njihovog prevazilaženja.
– Ovo tijelo se tokom prošle godine samo „upoznalo” sa aktivnostima na reformi na lokalnom nivou, a ne i na državnom, bez konkretnih smjernica za unapređenje. Otuda je važno preispitati ulogu Savjeta u procesu i unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju reformom koja je dugo bila nejasna, isprepletena, podijeljena između dva ministarstva i tri koordinaciona tijela – upozorava on.
Primjetno je, smatra, uporno odbijanje Vlade da uključi predstavnike civilnog sektora u proces izrade strateških dokumenata, kao i u sastav koordinacionih tijela koji prate njihovo sprovođenje, što dodatno, kako upozorava Muk, doprinosi netransparentnosti.
– S obzirom na to da se trenutno radi na novom strateškom dokumentu za reformu javne uprave za period 2016–2020, još jednom ističemo potrebu preciznijeg, redovnog i kvalitativno unaprijeđenog komuniciranja reforme sa javnošću, te uključivanja predstavnika civilnog sektora u sastav radne grupe koja radi na njemu, kao i tima koji će pratiti implementaciju strategije – zaključio je Muk.
A.T.
)){kind=small}
