Najviši bugarski zvaničnici uputili su oprečne poruke Sjevernoj Makedoniji u vezi sa već prilično zakomplikovanim početkom pregovora sa Evropskom unijom. Ministar odbrane tvrdi da Makedonija u EU može da uđe samo kao dio Bugarske ili Albanije. Premijer „braću i prijatelje” iz Sjeverne Makedonije poziva da zajedno proslave godišnjicu rođenja
Goce Delčeva.
Bugarski vicepremijer i ministar odbrane
Krasimir Karakačanov upozorio je Sjevernu Makedoniju da u Evropsku uniju može da uđe ukoliko se priključi Bugarskoj, ili ukoliko postane albanska provincija.
– Pričao sam sa više skopskih političara i rekao sam im da imaju dvije alternative – da se za 20 godina priključe Albaniji i postanu albanska provincija ili da evropske integracije prođu u okvirima jedinstvene bugarske države – rekao je bugarski ministar odbrane.
Sasvim drugačiju poruku Skoplju je uputio premijer
Bojko Borisov koji je „braću i prijatelje” pozvao da zajednički proslave godišnjicu rođenja Goce Delčeva.
– Nadam se da ćemo imati mudrosti da dogodine sa prijateljima i braćom iz Sjeverne Makedonije proslavimo 150 godina od rođenja, ujedinjeni na zajedničkom putu evropskih integracija – napisao je Borisov.
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji, pak, smatraju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi bugarska ministarka spoljnih poslova
Ekaterina Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korijene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: „Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije”.
Bugarska navodi i da je „makedonski jezik nastao 1944. godine”, te da može da se računa jedino kao „pisana regionalna forma bugarskog jezika”.
Zaharijeva je još jednom oštro kritikovala vlasti u Sjevernoj Makedoniji, jer se Bugari u školskim udžbenicima i dalje nazivaju fašistima, navodeći da će blokada početka pregovora Skoplja i EU trajati dok ne budu riješena otvorena pitanja.
– I 30 godina poslije promjena, oni generaciju za generacijom uče da mrze Bugarsku. Ne raduje me činjenica što smo morali da kažemo ne, ali oni nas i dalje, u udžbenicima, nazivaju fašistima. Da, Bugarska je bila saveznik Njemačke, ali je bugarski narod spasio svoje Jevreje – rekla je bugarska ministarka za „Kontrakomenter”.
(RTS)
Razlika u odnosu prema SrbijiBugarska ministarka spoljnih poslova Ekaterina
Zaharijeva je, takođe, objasnila razliku u bugarskom odnosu prema Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, navodeći da je ključna činjenica da je Beograd počeo pregovore sa EU, a Skoplje nije.
Navela je i da postoje izvjesni nedostaci u bugarskim uddžbenicima u Srbiji, kao i da pripadnike bugarske manjine muči problem nezaposlenosti.