Dramatične izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona svojevrsni su ultimatum bogatijim i fiskalno odgovornijim zemljama sjeverne Evrope da moraju pristati na zajedničko finansiranje oporavka pod uslovima južnih zemalja ili Evropska unija više neće postojati jer će, prema njegovom mišljenju, izgubiti smisao.

Makron je u Jelisejskoj palati dao intervju za Fajnenšel tajms, u kojem je poručio da EU „nema izbora” nego da „izdati zajednički dug sa zajedničkim garancijama”, kako bi se finansirale članice prema njihovim potrebama.

Poznato je da se Njemačka i Holandija protive toj ideji. Makron navodi da je ovo „trenutak istine” za Evropu, za njeno zajedničko tržište i solidarnost tokom pandemije.

– Ako ovo ne učinimo danas, kažem vam da će populisti pobijediti – danas, sjutra, dan nakon toga, u Italiji, možda Francuskoj i drugdje – dramatično je naglasio Makron.

Francuska traži dodatnih 400 milijardi eura alokacije iz EU proračuna na sredstva koja su već osigurala Evropska centralna banka i ostale EU institucije. Na pitanje šta će se dogoditi ako se ne postigne sporazum oko takvog fonda, hoće li doći do kolapsa evrozone, Makron je odgovorio eksplicitno:

– Da, moramo biti jasni – i evropske ideje... Ne možete imati zajedničko tržište ako neke žrtvujete – rekao je Makron.

Očigledno je da se u EU odvija ogromna finansijska drama, kao i da su južne zemlje svjesne kako dugoročno više ne mogu kontrolisati pitanje fiskalnih dugova.

Istovremeno, sada su već i javne finansije sjevernih zemalja takođe vrlo zategnute pa ne žele ugroziti svoje nacionalne ekonomske, zdravstvene i socijalne sisteme pomažući jugu.

U situaciji kad znatno rastu prinosi, odnosno cijena italijanskog duga u odnosu na cijenu po kojoj se zadužuju Njemci, očigledno je da se upravo čistom finansijskom mehanikom trenutno još više produbljuje jaz između grupe južnih i sjevernih zemalja.

Makronova je procjena da su mnoge zemlje ionako već pogazile odrednice EU sporazuma pa finansiraju posledice Kovid-19 krize izvan dogovorenih okvira.

– Mi ćemo nacionalizovati nadnice i P&L skoro svih naših biznisa... Sve naše ekonomije, uključujući one liberalne, to rade. To je protiv svih pravila – ali je tako – naveo je Makron.

Kazao je da je u konstantnom dijalogu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i holandskim premijerom Markom Ruteom oko finansiranja oporavka EU.

Uz to je podsjetio kako ne bi trebala ponoviti grešku kakvu je napravila Francuska kad je nakon Prvog svjetskog rata insistirala na repatrijaciji od Njemačke, što je rezultiralo Hitlerovim populizmom i katastrofom Drugog svjetskog rata.

Makron smatra da svijetu danas treba nešto poput Maršalovog plana ili „helikopterskog novca”.

Guverner Njujorka Endrju Kuomo naveo je da je u četvrtak u toj saveznoj američkoj državi zabilježeno 630 smrtnih slučajeva od virusa korona (u srijedu 606).

Broj umrlih se značajnije ne smanjuje, ocijenio je Kuomo na konferenciji za novinare.

– Bol, tuga i tragedija oduzimaju dah, dodao je Kuomo.

Kako je istakao, svakodnevno oko dvije hiljade ljudi zbog Kovida-19 primaju u bolnice.

Američko društvo za zarazne bolesti smatra da SAD moraju da pronađu efikasniji i proaktivniji sistem testiranja kako bi zemlja mogla da se otvori.

Član odbora tog društva Džon Linč smatra da je Sjedinjenim Državama potreban lakši pristup testiranju koje bi obuhvatilo veću populaciju.

– Vidimo da virus neće nikuda otići. Potoji rizik da broj novozaraženih opet skoči. Ukoliko popustimo mjere, moramo da pripremimo odogovor na tu situaciju, naveo je Linč.

Linč je socijalno distanciranje nazvao oruđem koje spasava živote.

– Veoma je učinkovito i zaista je sjajno, dodao je Linč.

– Demokratija će, bez sumnje, opstati, ali to će biti demokratija koja je prošla kroz iskušenje pandemije. S obzirom na to da će i svijet nakon pandemije biti donekle drugačiji, promijeniće se i naše predstave o demokratiji, smatra zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.

– To nije nešto što je jednom i zauvijek dato, nisu to samo klasični kanoni, to je nekakav razvoj. Politikolozima i pravnicima predstoji mnogo posla u sagledavanju posledica ove pandemije. Sada je, ipak, najvažnije da se ona savlada, naglasio je bivši ruski premijer.

Prema njegovom mišljenju, mala je mogućnost da će se svijet u narednih nekoliko godina vratiti na princip aktivnog globalizma.

– Turizam će se u nekom trenutku vjerovatno obnoviti, ali ne vjerujem da će do ljeta biti obnovljen i Šengenski sporazum, rekao je Medvedev i dodao da će sveopšta izolacija, ipak, podstaći i razvoj novih vidova biznisa i komunikacije.

Odgovarajući na pitanje RIA novosti da li treba strahovati od toga da bi ova pandemija mogla biti iskorišćena kao osnova za scenario nekog budućeg biološkog rata, Medvedev je istakao da situacija u kojoj se danas nalazi čovječanstvo upozorava na to koliko je neophodna međunarodna saradnja u suzbijanju biološkog oružja.

– Treba se sjetiti da smo mi ipak razumjeli opasnost od korišćenja biološkog oružja i nekontrolisanog širenja epidemije – imam u vidu i čovječanstvo i, naravno, Rusku Federaciju. To je konvencija o zabrani biološkog oružja. Mi smo je potpisali, Sjedienjene Američke Države takođe, mada su u jednom trenutku prestale da dozvoljavaju provjere na tu temu. Čini mi se da je ovo što se dogodilo dodatni razlog da razmislimo o tome da nam je u ovoj sferi neophodna veća transparentnost, rekao je Medvedev.

On je podsjetio da se u blizini Rusije nalaze biološke laboratorije, poput Lugare u Gruziji, za koju američki partneri tvrde da je podignuta upravo da bi se spriječio biološki rat.

---

Više od 500 inficiranih u Albaniji
U Albaniji u poslednja 24 sata registrovan je 21 slučaj novozaraženih virusom korona, čime je ukupan broj u toj zemlji porastao na 539.

Kako je navela direktorka albanskog Instituta za javno zdravlje Albana Fico, do sada je testirano 5.080 lica, dok je od posledica zaraze Kovidom-19 preminulo 26 lica, a 283 su izliječena.

Albanska vlada je donijela odluku da policijski čas ovog vikenda traje od petka u 17.30 do ponjedeljak ujutro u pet časova.


U Hrvatskoj umrlo jedno, 23 novozaraženih
Direktorka Infektivne klinike „Dr Fran Mihaljević” u Zagrebu Alemka Markotić potvrdila je juče da zaražene virusom korona liječe uglavnom „hlorokinom” ili „hidroksihlorokinom”.

U Hrvatskoj su od juče potvrđena još 23 slučaja zaraze virusom korona.

– U protekla 24 sata u Hrvatskoj imamo 23 novopotvrđena bolesnika od Kovida-19, što je ukupno 1.814 oboljelih – rekao je ministar zdravlja Hrvatske Vili Beroš.

Beroš je kazao da je od juče preminula jedna osoba.

– Riječ je o ženskoj osobi od 47 godina sa značajnim komorbiditetom, u Osijeku. Ukupno imamo 36 preminulih – izjavio je Beroš.

Srednja dob bolesnika je 50,50 godina, a više je zaraženo žena (52,2 posto) od muškaraca (47,8 posto).

– Ukupno su testirana 20.953 lica, od čega 796 u poslednja 24 sata. I dalje pada procenat pozitivnih među ispitanim bolesnicima, sada je 8,66 – naglasio je Beroš.

Na respiratoru je 30 bolesnika, dok je hospitalizovanih 372.

– Oporavilo se 359 osoba, što je 47 više nego juče. Kod kuće se oporavila 241 osoba, što je 24 više nego juče. Ukupan broj oporavljenih je 600 – istakao je Beroš.


Nove dijve žrtve virusa korona u BiH
Prema poslednjim podacima, u Bosni i Hercegovini su preminule još dvije osobe koje su bile pozitivne na virus korona.

U Univerzitetsko-kliničkom centru (UKC) u Banjaluci preminuo je 58-godišnji muškarac, koji, kako je saopšteno, nije imao drugih oboljenja.

U mostarskoj kovid-bolnici sinoć je preminula 88-godišnja žena.

To je deveti smrtni slučaj od posledica virusa korona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koji je najpogođeniji u Federaciji BiH.

Broj preminulih u cijeloj BiH od posledica virusa korona se povećao na 47, dok je ukupan broj zaraženih 1.199.

U Republici Srpskoj od virusa korona preminulo je 19 ljudi, a u Federaciji BiH 28.

U RS juče je potvrđeno 14 novih slučajeva zaraze virusom korona, a u Federaciji BiH 18.