NATO računa prije svega na Albaniju, KiM i Hrvatsku, a Rusija se koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku. Rusija želi vojnu bazu u Republici Srpskoj, a opcija razmjene teritorija koja bi dovela do podjele BiH i dalje postoji, piše njemački „Velt“.

„Borbena gotovost“ Srbije je ojačana – tako je predsjednik Aleksadar Vučić opisao isporuku po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i modernizovanih tenkova T-72 iz Rusije.

– Vijest vraća u fokus težnje Srbije da modernizuje svoju vojsku i uz to izgradi sopstvenu funkcionalnu industriju oružja. To je potencijalno eksplozivno, jer Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala riješenost da oružanim nasiljem proširi svoju zonu uticaja – piše u njemačkom listu Boris Kalnoki, dopisnik „Velta“ iz Budimpešte.

On podsjeća da je Srbija „pod tadašnjim diktatorom Slobodanom Miloševićem vodila ratove protiv Hrvatske i Kosova, a u ratu u BiH pomagala tamošnjim Srbima“.

– Kada se to zna, posebno prijeteće zvuči najava Vlade Srbije da će u slučaju nužde napasti Kosovo, ako ta zemlja stvori sopstvenu armiju – piše u tekstu.

Autor navodi da je parlament u Prištini u decembru donio odluku o formiranju vojske „između ostalog i zato što se Srbija naoružava“.

– To je dio opšteg naoružavanja u istočnoj i centralnoj Evropi. Posebno nove članice EU, od Poljske, preko Mađarske do Bugarske, ubrzano modernizuju svoje beznadežno zastarjele arsenale iz sovjetskih vremena – piše Kalnoki i posebno ističe primjer Poljske.

Varšava je podigla vojni budžet na dvanaest milijardi dolara godišnje, čime je jedna od rijetkih članica NATO-a koja izdvaja zacrtana dva odsto BDP-a za odbranu.

– Do 2030. Varšava čak želi da prebaci ovu vrijednost i izdvoji 2,5 odsto BDP za naoružanje, posebno za super moderne – i super skupe – američke avione F-35 sa stelt tehnologijom – dodaje se u tekstu.

Drastično su povećani budžeti Mađarske i Rumunije, a „Hrvatska bi što prije da kupi američke avione F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG 21“.

– S obzirom na to da to predstavlja jačanje NATO u regionu, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku, srpski entitet u Bosni. SAD na Kosovu imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza – Kamp Bondstil. Rusija želi da u bosanskoj srpskoj republici napravi svoju vojnu bazu – prenosi „Dojče vele“.

– Kako su Srbi ekonomski slabiji od članica EU iz regiona, Moskva im poklanja oružje: Srbija dobija, osim pomenutih tenkova, šest borbenih aviona tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u februaru ove godine. Srbija će imati – kada modernizacija aviona bude gotova – najjače vazdušne snage u regionu – piše u tekstu.

Dodaje se da „pokloni“ ipak koštaju i da prema pisanju beogradskih medija modernizacija aviona košta oko 185 miliona dolara.

– Nova trka u naoružanju je pomiješana s političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i privredno srastaju. U Srbiji se to tumači kao pokušaj stvaranja „Velike Albanije“ – to je pojam kojim albanska Vlada često provocira – piše dalje u „Veltu“.

Autor navodi da još postoji ideja Vučića i kosovskog predsjednika Hašima Tačija o „razmjeni teritorija“.

– To bi moglo da dovede do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njenih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije gdje takođe živi puno Albanaca – dodaje se u tekstu.

Kalnoki konstatuje da EU pokušava da skloni sa stola takve ideje „pune konfliktnog potencijala“.

– Ali Sjedinjene Države su izgleda otvorene za razmjenu teritorija ako to dugoročno donosi stabilnost. Dakle, stvar još nije sklonjena sa dnevnog reda – ističe se u tekstu.

Jedno je sigurno: što se više aktera naoružava, to opasniji postaju politički konflikti u regionu – zaključuje Boris Kalnoki u tekstu za „Velt“.

---

Dodik: Nema članstva u NATO
Republika Srpska, prema rezoluciji Narodne skupštine o vojnoj neutralnosti, ne prihvata ulazak u NATO, koji je bombardovao Srbe, ali da se ne protivi saradnji s tim savezom, rekao je predsedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Republika Srpska ne želi NATO, zalažemo se za vojnu neutralnost, za razliku od Bošnjaka i Hrvata. Bošnjaci žele saglasnost za NATO kao uslov za formiranje Savjeta ministara. Mi ćemo nastaviti saradnju sa NATO, ali smo protiv članstva – naglasio je Dodik i podsjetio da je NATO 1995. godine bombardovao Srbe te da je, prema anketama, više od 90 odsto Srba protiv članstva u taj vojni savez.

Ocijenio da će pitanje članstva u NATO i dalje biti pitanje polarizacije u BiH.