Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je da danas u Hrvatskoj ima mjesta samo za desničare, za razliku od vremena antifašističke borbe kada je bilo mjesta za sve.
– Nekada je bilo mjesta za sve i za socijaliste i za liberale i za konzervativce. Danas svjedočimo da se to sužava i da treba biti mjesta samo za one jedne, samo za desne. I što dalje, to sve desnije – poručio je Pupovac na antifašističkom skupu u Srbu povodom 77 godina od Dana ustanka protiv fašizma u Hrvatskoj.
On kaže da se dugo govorilo da su ovi ustanici ustali protiv države, a oni su ustali protiv zla koje je ta država počela da sprovodi samim proglašenjem.
– Počele su masovne egzekucije u Gudovcu, Glini, Banskom Grabovcu i u drugim mjestima. A onda Jadovno, pa u ovdje okolnim selima nekoliko stotina ljudi žene i djece – rekao je Pupovac i dodao da je tadašnja država donijela rasne zakone, zabranila ćirilicu i pravoslavnu crkvu, ubijeni su vodeći hrvatski intelektualci...
Uz poziv da se tokom minuta ćutnje prisutni prisjete nedužnih Hrvata i Srba koji su stradali u Srbu 1941. godine, Pupovac je rekao da su se okupili da bi branili vrijednosti antifašističke republike, prenose hrvatski mediji.
– Mnogi kad govore o antifašizmu neće spomenuti danas ni Srbe, ni Srb, ni partizane, ni Tita za kojeg ima mjesta u Evropi, ali ne u Hrvatskoj. Ima mjesta kod onih koje je porazio – rekao je Pupovac.
Na obilježavanju u podnožju spomenika ustanku, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić rekao je da je ovaj ustanak jedan od najčasnijih događaja u istoriji Hrvatske.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin kazao je da okupljeni slave početak poraza okupatora i njihovih kvislinga.
– Ustaška država nije bila Hrvatska nego država terora – rekao je Habulin.
Obilježavanje Dana ustanka naroda Hrvatske održano je u Srbu u organizaciji SNV-a, Saveza antifašističkih boraca i antifašista i opštine Gračac. U Srbu su jake policijske snage legitimisale sve koji ulaze u ovo mjesto, prenosi RTRS.

Ukinut Dan ustanka naroda Hrvatske

Nakon sedmica izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. jula 1941. odlučilo je da podigne ustanak.
Ustanak je buknuo koordinisano, s obje strane gornjeg toka Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne.
Iz SNV-a navode da se do raspada Jugoslavije, taj datum obilježavao kao dan početka antifašističkog ustanka u Hrvatskoj.
– Iako više nije državni praznik, danas se on obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcija na sistemsku represiju za vrijeme NDH – saopštio je SNV.
U bivšoj Jugoslaviji 27. jul službeno se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske, a nakon osamostaljenja Hrvatske taj je praznik ukinut. Državni praznik je Dan antifašističke borbe, koji se slavi 22. juna u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda i početka organizovane antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Kao i prijašnjih godina, kontra-skup najavila je vanparlamentarna Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP), a u Srbu je bio i predsjednik stranke Dražen Keleminec.