Zagreb – Sabor Hrvatske podržao je većinom glasova vladu premijera Tihomira Oreškovića poslije više od dva mjeseca od parlamentranih izbora.
Poslije cjelodnevne rasprave za izbor vlade desnog centra glasala su 83 poslanika, 61 je bio protiv, a bilo je i petoro uzdražnih. Sjednici je prisustvovalo 149 od ukupno 151 poslanika.
Uz poslanike Domoljubne koalicije koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Mosta, vladu su podržala i po dva poslanika stranke zagrebačkog gradonačenika Milana Bandića i Branimira Glavaša, koji je prvostepeno osuđen za ratne zločine.
Za vladu je glasao i dio poslanika manjina.
Uoči glasanja od podrške vladi odustao je kreator ekonomskog programa Mosta, poslanik Ivan Lovrinović koji je rekao da je Mostov program prepravljen do neprepoznatljivosti i da se osjeća izigranim.
Predstavljajući program svoje vlade, Orešković je kao glavne ciljeve istakao poboljšanje ekonomskih i društvenih prilika, kao i podizanja životnog standarda građana.
Izglasavanjem nove vlade, poslije četiri godine vlade koalicije lijevog centra, na vlast se vratio desni centar na čelu sa HDZ-om.
Potpredsjednici vlade su lideri HDZ-a i Mosta Tomislav Karamarko i Božo Petrov, s tim da Karamarko ima ovlašćenja zamjenika premijera.
Oreškovićev kabinet ima 20 ministara, od kojih samo tri žene, a veliki broj njih je malo poznat široj javnosti.
Ministar finansija biće Zdravko Marić, koji dolazi iz „Agrokora", privrede Tomislav Panenić (Most), a spoljnih i evropskih poslova Miro Kovač (HDZ).
Ministar odbrane je Josip Buljević (HDZ), a unutrašnjih poslova Vlado Orepić (Most).
HDZ-ov Mijo Crnoja izabran je za ministra branitelja, uprkos ideji o osnivanju „registra izdajnika nacionalnih interesa i agresora" koja je izazvala velike kritike u dijelu javnosti.
Uz Crnoju, najviše kritika javnosti, ali i opozicije izazvao je novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je ranije rekao da je antifašizam floskula i da je rat iz devedesetih jedini iz kojeg su Hrvati u 20. vijeku izašli kao istinski pobjednici.
O tome se vodila i ključna rasprava u Saboru, a politički analitičari u prvim reakcijama ocjenjuju da su ideološke podjele zasjenile ekonomski dio programa mandatara, koji ne sadrži konkretne mjere za oporavak privrede.
Na prvom sastanku hrvatske vlade nakon izbora, kojem nije prisustvovao potpredsjednik Božo Petrov, jer se nalazi u Metkoviću, razgovaralo se o budućem radu.
Ministri su na sastanak došli nakon što su objavili primopredaju u svojim ministarstvima, a uoči sastanka, zamjenik premijera Tomislav Karamarko je novinarima rekao da će se razgovarati i o nekim kadrovskim rješenjima, s tim da je princip isti - stručnost, stručnost.
„Videli ste koga HDZ ima u novoj vladi, nekakva skoro i nepoznata lica, ali poznata u svom poslu", poručio je, prenijeli su mediji.
Karamarko je odbacio tumačenja da je stranka protiv nekih od tih osoba, na primjer, ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.
To nije struka već pojedini zainteresovani krugovi i centri, smatra Karamarko, te poručuje da neće pristati na harangu. „Na harangu neću pristati, ne vidim ništa što je gospodin Hasanbegović rekao loše. Da je neracionalno i da nije istinito. Prema tome uvijek ću stati iza istine i iza naših ljudi", naglasio je.
Kazao je i da je izjava Hasanbegovića da je „antifašizam floskula", izvučena iz konteksta. „To izvlače oni koji žele antifašizam izjednačiti s komunističkom diktaturom. To su oni koji nikada ne žele priznati komunističke zločine, jer da ih žele priznati onda bi tražili objektivnog krivca za to, a to je Josip Broz Tito. Još uvijek imamo njegov trg. Zašto se ti kulturni radnici ne pobune protiv toga", rekao je.
Ustvrdio je da je on za promjenu naziva trga. „Ja sam uvijek za to, ali vidite ovi protivnici, ovi antifašisti, neistiniti antifašisti, jer da su pravi antifašisti onda bi znali izjednačiti totalitarizme, a to su komunizam i fašizam i nacizam. Prema tome ako se možemo distancirati od raznih Hitlera, Musolinija itd, onda se možemo i od Josipa Broza", istakao je Karamarko i poručio da će vlada premijera Oreškovića biti „antifašistička, antikomunistička i antitotalitaristička".
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović novinarima je rekao da očekuje da će u narednim danima glavna tema ipak biti kulturna politika. „Mislim da će se ovih dana ipak više govoriti o kulturnoj politici i da će to biti glavna tema o kojoj ću razgovarati i s novinarima, a u prvom redu sa svim ključnim zainteresovanim akterima u kulturnom životu, jer oni su zapravo najvažniji", rekao je.
Kako je prenio riječki Novi list, najviše simpatija je dobila ministarka socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, bivša časna sestra, koja je, kako se navodi, priznala da je pospana budući da je potvrđivanje vlade trajalo sve do ponoći.
((RTS-Tanjug)
Karamarko i Petrov potpisali
sporazum o koaliciji
ZAGREB - Tomislav Karamarko u ime Domoljubne koalicije i Božo Petrov u ime Mosta su potpisali sporazum o koaliciji, prenijeli su hrvatski mediji.
Očekivalo se da sporazum bude potpisan ranije tokom dana, ali pošto se sastanak s predstavnicima nacionalnih manjina odužio, više nije bilo vremena za potpisivanje, navedeno je tokom dana iz Mosta i HDZ-a.
Šef HDZ-a Tomislav Karamarko i čelnik Mosta Božo Petrov u više navrata su navodilii da je potpisivanje tog sporazuma čista tehnikalija.
Iz Mosta su poručili da „bez sporazuma nema ni Vlade”.
Iz Mosta su danas naveli da je HDZ u poslednjem trenutku odlučio da doda neke stavke u sporazum zbog kojih je Petrov tražio dodatno vrijeme kako bi se te stavke razjasnile.
(Tanjug)
Ustaštvo i partizani
obilježili saborsku raspravu
ZAGREB - Hrvatska je, nakon cjelodnevne rasprave, kasno u petak dobila novu vladu, premijer Tihomir Orešković je od svog prethodnika preuzeo ključeve Banskih dvora nešto poslije ponoći razmijenivši pritom par rečenica na engleskom jeziku.
Orešković je Milanovića, naime, upitao na engleskom „da li ima neki savjet” za njega, a ovaj je kratko odgovorio da „nema”.
Milanović je Oreškoviću poželio sreću, ali je primijetio da će mu, ipak, biti lakše nego što je to bilo njemu prije četiri godine.
Novi premijer je novinarima priznao da nije očekivao da će saborska rasprava o novoj vladi trajati 14 sati, kao i da će centralna tema biti ustaše i partizani, ali je donjdao da je to demokratija.
Glavna rasprava u Saboru tokom cijelog dana vodila se o programu nove vlade, koju je premijer prvi put u istoriji hrvatskog parlamentarizma prezentovao na Pauer point programu.
Ipak, dio medija je primijetio da je gro rasprave bilo posvećeno izboru Zlatka Hasanbegovića za novog ministra kulture, te da je Hasanbegović, sudeći po raspravi, na neki način Oreškoviću „ukrao šou”.
Hasanbegovićevom izboru za ministra kulture usprotivila se čitava opozicija, a među podrškama je bila i ona od poznatog kantautora ustaških pjesama Marka Perovića Tompsona koji je svoje fanove pozvao da Hasanbegoviću daju punu podršku i da osude „lijevi fašizam”, koji, kako je šerovao na Fejsbuku, proizvodi linč nad Hasanbegovićem.
U novoj hrvatskoj vladi nema predstavnika Srba, a Hasanbegović je predstavnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.(Tanjug)
Pupovac: U programu nema
Srbije ni manjina
BEOGRAD – Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izjavio je juče da iz programa nove hrvatske vlade nije moguće uvidjeti kakvi će odnosi biti između Srbije i Hrvatske, ali da je jasno da u njemu nema ništa o manjinskoj politici i da saradnja u regionu nije među prioritetima.
„Iz programa nove hrvatske vlade nije moguće iščitati kakvi će odnosi biti između Srbije i Hrvatske. Moguće je iščitati da prioriteti spoljne politike Hrvatske idu u drugim pravcima, a ne u pravcima saradnje u regionu”, rekao je Pupovac u intervjuu za portal Pink.rs.
Ali to je samo ono što je napisano, naveo je on i dodao da ne zna kakvi su stvarni stavovi – ni novog ministra, a ni prvog potpredsjednika koji je zadužen za spoljnu politiku.
Pupovac je, međutim, ocijenio da je prerano da se zaključi kakvo će mjesto imati Srbija i regionalna saradnja među prioritetima nove hrvatske vlade.
„Da li će se zaista prioritet davati primarno saradnji sa baltičkim zemljama, Višegradskoj grupi i crnomorskim zemljama, te BiH, a da Srbija i druge zemlje bivše Jugoslavije neće biti toliko u fokusu – to je prerano govoriti, jer nemamo dovoljno elemenata za taj zaključak, osim onog što piše u novom programu”, objasnio je on.
Pupovac, međutim, ističe da je ovo „prva vlada poslije dugo vremena u Hrvatskoj koja u svom programu nema ništa o manjinskoj politici”.
A pogotovu, kako objašnjava, nema ništa o ostvarivanju prava Srba u Hrvatskoj, o povratku izbjeglica, o pravima ljudi koji su izgubili svoja prava tokom rata, i nema ništa o revitalizaciji povratničkih krajeva i unapređenju manjinske politike.
„Na to smo upozorili i upozoravaćemo, i nadamo se da će se to promijeniti”, rekao je Pupovac.(Tanjug)