BANjALUKA – Problemi sa kojima su se stanovnici pograničnih djelova Republike Srpske i Federacije BiH susreli sa ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine još nisu počeli da se rješavaju, jer Hrvatska nije imenovala svoje članove u mješovite komisije, piše „Glas Srpske”.
Savjet ministara BiH je u avgustu prošle godine imenovao predstavnike BiH u dvije mješovite komisije – jednu za praćenje sprovođenja sporazuma između BiH i Hrvatske o pograničnom saobraćaju i drugu za praćenje sprovođenja ugovora između dvije susjedne zemlje o graničnim prelazima.
U te komisije, podsjeća dnevnik, imenovano je po pet predstavnika iz institucija BiH, kao i po pet zamjenika, čime je trebalo da bude pokrenut proces promene sporazuma i ugovora, odnosno vrsta graničnih prelaza tamo gdje postoji ekonomska opravdanost za to.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, čiji su zaposleni članovi komisija, kažu da nema pomaka u radu mješovitih komisija.
„Hrvatska nije imenovala svoje članove u mješovite komisije. Predstavnici BiH u komisijama su održali sastanak, konstatovali da ima mnogo zahtjeva koji treba da budu riješeni, ali se čeka na predstavnike Hrvatske”, navode u Upravi i dodaju da su žalbe građana BiH iste kao i one koje su se javile na početku, odnosno ulaskom Hrvatske u EU.
Sa strane BiH postoje zahtjevi za promjenu režima na graničnom prelazu u Novom Gradu i na prelazu Gabela Polje u Čapljini.
Hrvatska, navodno, ima određenih nedoumica i htjela bi na određenim pozicijama da mijenja vrstu pograničnog saobraćaja i graničnih prelaza, a zahtijeva i da im bude otvoren takozvani „Napoleonov put” – mjesto gdje je ranije bio granični prelaz.
Iz Vlade Hrvatske, na više puta poslata pitanja „Glasa Srpske” o imenovanju članova u mješovite komisije i o zahtjevima za promjenu kategorija graničnih prelaza, nisu odgovorili.
Na kategorizaciju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, koja je na snazi od 1. jula 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU, više pograničnih opština izrazilo je negodovanje, jer su izgubile raniju kategoriju graničnih prelaza na svojoj teritoriji.
Pored nezadovoljstva građana, u ovim krajevima trpi i privreda, jer je ranije veliki broj građana prelazio, kupovao robu u BiH i vraćao se u Hrvatsku.
Na prelazima gdje više nije dozvoljen međunarodni saobraćaj putnika ta praksa više nije moguća, tako da se mnoge trgovačke radnje zatvaraju.
Gradonačelnik i načelnici prijedorskog regiona zatražili su još u ljeto 2013. hitan sastanak sa ministrima BiH, ali do njega nikada nije došlo.
Upozoravaju da privreda Novog Grada trpi ogromne troškove, da u Kozarskoj Dubici granični prelaz radi samo od šest do 22 časa i oni koji rade drugu smjenu u „drugoj” državi ne mogu kući ujutru do šest, da je zabilježen i veliki pad prometa u prodavnicama, a sva preduzeća iz prijedorskog regiona imaju problem pri izvozu robe.
(Tanjug)