PLAV – Iz Nevladine organizacije „Prokletijski biseri” ocjenjuju da je donošonjem određenih odluka sa državnog i lokalnog nivoa u poslednjih nekoliko decenija nanesena velika šteta Plavsko-gusinjskom kraju kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, odnosno zdrava hrana. Smatraju da se zahvaljujući loše vođenoj politici prema raspoloživim resursima ovo područje pretvara u zonu gdje se sputava razvoj poljoprivrede. Ističu da, prije svega, Plavsko jezero nije stavljeno u funkciju uzgoja kvalitetne ribe, iako je nekada po tome bilo prepoznato u ondašnjoj velikoj Jugoslaviji.

- Plavsko jezero trebalo je biti, kao nekada, stub razvoja Plavo-gusinjskog kraja. Međutim, naše „stručne elite” umjesto dotadašnje profitabilne organizacije sa izlovnim ribolovom ustupaju vode nevladinim organizacijama isključivo za sportski ribolov, što je po svim naučnim pokazateljima suprotno principu održivog razvoja. Tako su vode ovog kraja stavljene praktično van upotrebe. U jednom stučnom priručniku iz 1967. godine piše da su u Jugoslaviji manja a značajna jezera visokohranjivog tipa za bavljenje profitabilnim ribolovom Plavsko i Bohimsko. Takođe, na osnovu hidroloških istraživanja stručnjaci su svojevremeno kazali da je Plavsko jezero bez sumnje najznačajniji ribolovni objekat od svih planinskih jezera Crne Gore. Značaj ovog jezera je na smo u tome što ono daje znatnu količinu ribe već se u njemu nalaze osnovna mrestilišta za ekonomski važne vrste riba. Međutim, u studiji rađenoj 2010. godine rečeno je da su neracionalno gazdovanje i nedovoljna zaštita doveli do naglog opadanja ribljih populacija u vodama na ovom području. Takvo stanje traje i do današnjih dana čime se naše vode, kao ključni razvojni resurs, konzerviraju i stavljaju van upotrebe – ističe predstavnik NVO „Prokletijski biseri” inženjer i poznati poljoprivredni proizvođač Dževat Šarkinović.

Iz lokalne uprave ističu da ulažu posebne napore da se da na značaju poljoprivrednoj proizvodnji i da rade kako bi se valorizovale svi razvojni potencijali ovoga kraja, a naročito Plavskog jezera. Sa druge strane, Šarkinović tvrdi da određene savjetodavne službe za poljoprivredu postoje praktično samo na papiru i da ne doproinose da se otklone anomalije u ovoj oblasti.

-Zvaničnici pričom o razvoju poljoprivrede, ostvaruju svoje političke i lične ciljeve, jer u ovoj oblasti nema napretka – navodi Šarkinović.

On je ukazao da je zemljište oko plavo-gusinjskih rijeka prepoznato kao veoma plodno i kao značajan prorodni resurs pogodan za bavljenje poljoprivredom. Međutim, kako navodi to zemljište se pokušava polako i sistematski staviti van funkcije.

- Retrogradne strukture u našem društvu imali su toliki uticaj u pojedinim državnim strukturama da pored oduzetih voda i šuma, treba oduzimati i zemljište, a samim tim i naše živote. Sve se to radilo iako brojne studije ukazuju da je poljoprivreda okosnica razvoja ovoga kraja. Na osnovu tih studija izrađivanja je i planska dokumentacija opštine Plav, prostorno-urbanistički planovi, gdje su svi do jednog bili saglasni da se dolina Ljuče uz meliorativne zahvate privede namjeni intenzivne poljoprivrede, jer je zemljište po svojoj strukturi, aluvijalnog tipa, poslije ruskog Černozema najkvalitetnije za poljoprivredu – tvrdi Šarkinović.

Ističe da se novim planskim dokumentuma ovaj kraj želi proglasiti zaštićenom zonom, čime se, kako navodi, guši poljoprivredna proizvodnja.

-Da bi se ovaj prirodni resurs stavio van upotrebe, pod navodnom zaštitom, retrogradna lica iz naših struktura traže da novim prostorno-urbanističkim planovima Martinovićko blato i ravnicu doline rijeke Ljuče proglase zaštićenim područjem i na taj način konzerviraju najkvalitetnije zemljište suprotno i najnovijim studijama – ističe Šarkinović, navodeći da su prije tri mjeseca uputili zahtjev ministru poljoprivrede Aleksandru Stijoviću kako bi mu, kako je kazao, predočili alarmantnu poljoprivrednu situaciju u Plavsko-gusinjskom kraju.

D.J.

---

Žele da sačuvaju prirodne vrijednosti kraja
NVO „Prokletijski biseri“ okuplja uzorne poljoprivredne proizvođače koji, u cilju proizvode ekološke hrane, žele da sačiuvaju vrijednosti kraja.

-Na osnovu prirodnih resursa Plavo-gusinjski kraj je na polju poljoprivrede bio do 1985. godine najrazvijeniji u Crnoj Gori. Na osnovu tih saznanja 2016. godine osnivali smo NVO sa zajedničkim delovanjem na polju poljoprivrede. Cilj nam je bio poboljšati i povećati poljoprivrednu proizvodnju, te povratiti povjerenje kupaca širon Crne Gore, koje smo imali do unazad tridesetak godina. Tako smo napravili jezgro za okupljanje poljoprivrednika i proširenje poljopriovredne proizvodnje sa akcentom na eko-proizvodnju, biološki vrijedne hrane - navode iz NVO "Prokletijski biseri".


Od Nacionalnog parka "Prokletije" nikakve koristi
Dževat Šarkinović tvrdi da narod Plava i Gusinja nema nikakve korisi od Nacionalnog parka „Prokletije“, iako je to svojevremeno predstvljeno kao razvojni potencijal čitavog kraja.

-Kada je proglašavan NP „Prokletije“, tadašnje lokalne vlasti su nas ubjeđivale da nijesmo ni svjesni koje će to benefite donijeti. Danas, nakon 11 godina, kao benefit jedino osjećamo prazniji prostor Plava i Gusinja za oko 5.000 omladinaca. Kao primjer dobre prakse možemo navesti NP,,Biogradska gora‘‘, gdje je do samog jezera asfaltni put, restoran, objekti za izdavanje i druge sadržaje, drvena marina sa određenim brojem plovila, i pješačko-biciklistička staza oko cijelog jezera. Zar nije mogla ista stvar da bude i na Hridskom jezeru, koje se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini gorskih očiju u Crnoj Gori – pita Šarkinović.



”