Zaposleni u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZ) su u poslednjih pet godina pokrenuli više stotina tužbi kojima se od te institucije traži nadoknada od čak 2.883.169,08 eura i to iz više pravnih osnova. To je „Danu” potvrđeno iz ZZZ, na čijem je čelu Suljo Mustafić, dok u sindikatu te institucije navode da su desetine i stotine tužbi dokaz nezakonitog i nesavjesnog rada menadžmenta ustanove.

Pomoćnik direktora ZZZ u Sektoru za prava za vrijeme nezaposlenosti i pravne poslove Isad Kurpejović kazao je „Danu” da pravni osnovi datiraju iz perioda od 2008. do 2016. godine i odnose se na projekat „Njega starih lica u Crnoj Gori”, naknada štete zbog manje isplaćene zarade usled neosnovanog umanjenja najniže cijene rada za period 2009–2013. godine, neosnovano umanjenje zarade za 2010. godinu, naknada troškova prevoza na rad i sa rada za period 2013. do 2015. godine, naknada štete za rad u Komisiji za mjere aktivne politike zapošljavanja za period 2013–2016. godine, kao i nakanada štete za rad u Komisiji za praćenje projekata za čiju realizaciju se dodjeljuju grantovi.

– Napominjemo da je Zavod za zapošljavanje u svakom pokrenutom postupku prihvatao zahtjeve suda, procesno odrađivao svaki spor pojedinačno, pokušavajući da dokaže neosnovanost tužbenih zahtjeva i na taj način smanji troškove postupka. Zaposleni su do sada povukli 80 tužbenih zahtjeva, iz osnova naknada štete za rad u komisijama i drugim radnim tijelima koje su formirane poslije 2016. godine, budući da je shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da „zaposleni u javnom sektoru ne mogu ostvariti druge naknade, osim onih koje su utvrđene ovim zakonom – navodi Kurpejović.

Predsjednik Sindikata zaposlenih u ZZZ Dejan Vojvodić kazao je „Danu” da su tužbe protiv institucije zadužene za zapošljavanje dokaz nezakonitog, ali i nedomaćinskog rada. Smatra da je samovolja menadžmenta, koji je odbijao da ispoštuje prava zaposlenih, došla na naplatu.

– To, naravno, nije kraj i nije sve. Radnici nijesu dobijali naknade na koje su imali pravo za rad u oko 30 komisija, mi imamo jedan broj pokrenutih sporova, ali biće ih sigurno još. Jedan broj radnika je bio primoran da povuče tužbene zahtjeve, ali mislim da je tome došao kraj. Pored odštetnog zahtjeva moramo istaći da su tu ogromni troškovi za advokate, a koji su iznosi u pitanju javnost će sigurno uskoro saznati – istakao je Vojvodić.

Ukazuje da su i za advokate troškovi nekoliko stotina hiljada eura, a da je nezvanična procjena da je u pitanju iznos od oko 300.000 eura.

Kurpejović navodi da se menadžment Zavoda obratio zaposlenima koji su pokrenuli tužbene zahtjeve za naknadu štete iz osnova „Njega starih lica u Crnoj Gori” i Mjere aktivne politike zapošljavanja, sa zahtjevom da zaključimo poravnanje u ovim pravnim stvarima, a da će isplata njihovih potraživanja biti izvršena najkasnije do 31. marta ove godine.

– Određeni broj zaposlenih je dao svoju saglasnost za zaključivanje poravnanja, dok je punomoćnik zaposlenih bio izričito protiv i zahtijevao isplatu svojih troškova u roku od osam dana od dana zaključenja poravnanja. U slučaju tužbenih zahtjeva zaposlenih koji se odnose na naknadu štete za rad u komisijama formiranih odlukama (2016. godina), za praćenje projekata za čiju realizaciju se dodjeljuju grantovi, visina naknade je određena samim odlukama. Obaveza isplate nadoknade iz ovih odluka padaju na teret Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, kako je navedeno u samoj odluci. Ni u ovom slučaju Zavod nije izvršio isplatu naknada članovima komisije, iako je u odluci naznačen rok isplate, pa je određeni broj zaposlenih pokrenuo postupak pred sudom – kaže on.

Po ovom pravnom osnovu, kako navodi, Osnovni sud u Podgorici je donio presudu 18. marta 2020. godine kojom je usvojio tužbeni zahtjev i obavezao Zavod da na ime naknade za rad u komisiji za praćenje projekata za čiju realizaciju se dodjeljuju grantovi, isplati iznos po nalazu vještaka ekonomsko-finansijske struke. Na ovako donijetu presudu Zavod je uložio žalbu iz svih zakonskih razloga, međutim, Viši sud u Podgorici je svojom presudom dana 16. juna 2020. godine odbio našu žalbu kao neosnovanu i potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici.

M.S.

---

Stotine poravnanja koštaju milione
Kurpejović navodi da je u jednom predmetu, koji je pokrenulo 106 zaposlenih, zaključeno poravnanje u ukupnom iznosu od 97.240,71 eura. Troškovi ovog postupka iznosili su 10.700, a troškovi vještačenja su bili 2.120 eura. U drugom predmetu koji je pokrenulo 229 zaposlenih preko drugog punomoćnika, a u istoj pravnoj stvari, Zavod je zaključio poravnanje dana 19. maja 2015. godine.

– Potraživanja 229 zaposlenih po ovom pravnom osnovu iznosila su 144.968,16 eura, a kamata na te iznose bila je 53.351,74. Troškovi postupka su, po ocjeni suda, iznosili ukupno 24.660,00 eura. Zaposleni su u junu 2016. godine podnijeli 361 predlog za mirno rješavanje radnog spora radi naknade štete zbog manje isplaćene zarade usled neosnovanog umanjenja najniže cijene rada – odnosno obračunske vrijednosti koeficijenta za period od 1.1.2009. do 1.8.2013. godine. Postupak je okončan pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, a na osnovu zaključka Vlade. Poravnanje je zaključeno tako što je prva rata u iznosu od 30 odsto od ukupnog iznosa isplaćena odmah, odnosno 31.12.2018. godine. Ostatak duga je isplaćivan u šest mjesečnih rata, od 15.1.2018. godine do 15.06.2018. godine, u iznosu od po 11,66 odsto od ukupnog potraživanja. Ukupna potraživanja po ovom pravnom osnovu prema podacima iz poslovne evidencije Službe za finansijske poslove iznosila su 1.794.338,44 eura – navodi Kurpejović.