Na osnovu mišljenja i odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) od 2016. godine ukupno 283 funkcionera su podnijela ostavke, pokazuju podaci te institucije publikovani u godišnjem biltenu. Kako se precizira, najmanje ostavki bilo je 2020. godine – svega 33, dok ih je 2016. bilo 75, 2017. godine – 39, 2018. – 77, a 2019. godine – 59.
Načelnica Odsjeka za sprečavanje sukoba interesa u ASK
Maja Karas Bošković kaže da je Agencija u oblasti sprečavanja sukoba interesa i poštovanja ograničenja u vršenju javnih funkcija sprovela i okončala preko 1.000 predmeta o pravima i obavezama javnih funkcionera, od čega je u više od 60 odsto obrađenih predmeta utvrdila kršenje Zakona o sprečavanju korupcije. Zabilježen je, kako kaže, visok procenat poštovanja obavezujućih akata Agencije. Ona navodi da je u toku 2020. godine Vrhovni sud donio dvije presude kojima je kao neosnovane odbio zahtjeve za ispitivanje presuda Upravnog suda koje su se odnosile na postupanje Agencije. Presude Vrhovnog i Upravnog suda potvrđuju da je u konkretnim slučajevima Agencija ispravno postupila i donijela predmetne akte u predmetima javnih funkcionera, direktora javnog preduzeća, odnosno poslanika, strogo poštujući odredbe Zakona o sprečavanju korupcije.
– Preduslov za uspješno sprovođenje zakona je intenziviranje edukativnih aktivnosti za javne funkcionere, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, u oblasti sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija. S obzirom na rezultate nedavno održanih parlamentarnih i lokalnih izbora i očekivano znatno povećanje broja novoimenovanih javnih funkcionera, potreba za intenzivnijom edukacijom u periodu koji slijedi nameće se kao prioritet u radu Odsjeka za sprečavanje sukoba interesa – ističe Karas Bošković.
Navodi da u skladu sa članom 42 Zakona o sprečavanju korupcije organi vlasti su prije postupka izbora/imenovanja dužni da zahtijevaju izvode iz evidencije Agencije o tome da li su kandidati u poslednje četiri godine prije kandidovanja, u svojstvu javnog funkcionera, bili razriješeni javne funkcije zbog povrede zakona, kako bi provjerili da li ima zakonskih smetnji za njihovo imenovanje i kako bi bilo spriječeno izvršenje odluka donijetih u sukobu interesa.
– Uprkos tome što broj ovakvih zahtjeva od strane organa vlasti raste, može se konstatovati da ova odredba zakona nije dovoljno implementirana u praksi iz nekoliko razloga, i to neujednačena praksa pri izricanju administrativnih sankcija, zakonska odredba se ne primjenjuje u dovoljnoj mjeri prije postupka imenovanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, iz razloga što organi vlasti nisu dovoljno informisani o obavezi i nedostaju obuke i na državnom i na lokalnom nivou kako bi organi vlasti bili bolje upoznati sa obavezama koje se po prvi put nameću 2016. godine – kaže Karas Bošković.
Ona ističe da bi obuke u toj oblasti doprinijele zakonitom imenovanju javnih funkcionera, kao i odgovornom postupanju organa vlasti.
M.S.
U državi 4.461 funkcionerNačelnica Odsjeka za provjeru prihoda i imovine javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju propisanu obavezu podnošenja izvještaja o prihodima i imovini
Dragana Šuković kaže da je, prema podacima iz elektronske baze Agencije, ažuriranim 12. novembra 2020, broj aktivnih javnih funkcionera 4.461, uz 1.456 državnih službenika koji podliježu propisima Zakona o sprečavanju korupcije.
– Ukupno, to čini 5.917 obveznika koji podnose izvještaje o prihodima i imovini. Od početka rada Agencije za sprečavanje korupcije, pa do kraja septembra 2020, dostavljeno nam je 36.818 izvještaja o prihodima i imovini podnijetih po različitim osnovima, a koji su shodno godišnjem planu provjere obrađivani; pokrenuli smo 1.701 prekršajni postupak zbog kršenja odredaba Zakona o sprečavanju korupcije koje se tiču provjere prihoda i imovine; okončano je njih 1.370, a vrijednost izrečenih kazni je 226.985 eura – navodi Šuković.
