Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLPSPI) Sreten Radonjić saopštio je juče da tijelo na čijem je čelu ostaje pri stavu da su postupali po zakonu i međunarodnim konvencijama kada su Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) dozvolili da objavi spiskove lica u samoizolaciji zbog sumnje da imaju virus korona, iako je Ustavni sud prošle sedmice donio odluku da je taj postupak NKT suprotan Ustavu, zakonima i međunarodnim konvencijama. Savjet AZLPSPI ima tri člana, a osim Radonjića, tu su i Bojan Obrenović, koji je podržao objavljivanje spiskova, kao i Muhamed Đokaj koji je „Danu” kazao da je i prilikom donošenja odluke bio protiv i da nije saglasan sa najnovijom izjavom iz Agencije. Đokaj navodi da iako se Radonjić i Obrenović pozivaju na zaštitu zdravlja, on smatra da prava nipošto ne smiju biti suspendovana, te da se građanima mora garantovati privatnost bez obzira na okolnosti. On je naveo da je za njega odluka Ustavnog suda bila očekivana i smatra da je ona trebalo da se ispoštuje do kraja, jer sa pravima građana ne smije biti kalkulacija.

Radonjić je u jučerašnjoj izjavi ipak naveo da im se 21. marta NKT obratio sa zahtjevom kojim se traži mišljenje da li je u skladu sa Zakonom o zaštiti podatka o ličnosti javno objavljivanje ličnog imena i mjesta boravka lica koja se nalaze u samoizolaciji, prema rješenju sanitarne inspekcije, a sve u cilju zaštite javnog zdravlja.

– Savjet ASK bio je mišljenja da zahtjev NKT nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Mišljenje je bilo utemeljeno na odredbama međunarodnog prava domaćeg zakonodavstva. prvenstveno na odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima koja, u članu 8, propisuje „da svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i slobode drugih – naveo je Radonjić.
Istakao je da je mišljenje Savjeta Agencije i postupanje NKT u datom momentu dalo efekte u borbi protiv korona virusa i da „ostaje pozitivan osjećaj ukoliko je ovakvom mjerom spriječena jedna infekcija ili mogući smrtni slučaj, dok nikakva šteta nije nanijeta drugim građanima”. Naveo je i da obrada ličnih podataka mora biti tako osmišljena da bude u službi čovječanstva.

– Pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo, ono se mora razmatrati u vezi sa njegovom funkcijom u društvu, te ga treba izbalansirati sa drugim osnovnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti – naveo je Radonjić.

M.S.

---

Promijenili ponašanje građana
Radonjić navodi da je objavljivanjem spiskova lica u samoizolaciji ponašanje građana koji su bili u samoizolaciji bitno promijenjeno u pozitivnom smislu.

– To je jedan od razloga što smo ubrzo, već početkom juna, postali destinacija na kojoj nije bilo registrovanih oboljelih od Kovida-19. Posebno treba istaći činjenicu da je spisak koji je NKT objavio sadržavao samo imena i prezimena sa adresama lica kojima je određena samoizolacija, a ne nikako druge podatke, pogotovo podatke u odnosu na eventualno pozitivne osobe na korona virus, pa se ne može govoriti o obradi posebne kategorije ličnih podataka – naveo je Radonjić.


Prekršili državne i međunarodne propise
Ustavni sud je prošlog petka poništio odluku NKT za zarazne bolesti o objavljivanju imena lica u samoizolaciji od 21. marta ove godine, utvrdivši da je ona suprotna Ustavu Crne Gore, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Evropskoj i Konvenciji Savjeta Evrope. Oni su ocijenili da se objavljivanjem ličnih podataka lica koja poštuju izdate naredbe o samoizolaciji, po nalaženju Ustavnog suda, može dovesti do njihove stigmatizacije od šire društvene zajednice. Osim toga, nedostatak zaštite medicinskih podataka o ličnosti, po nalaženju Ustavnog suda, mogao je odvratiti lica kojima je potrebna medicinska pomoć od traženja takve pomoći, čime bi se ugrozilo njihovo zdravlje, što, u slučaju prenosivih bolesti, može imati za posledicu širenje bolesti na druga lica, odnosno da se time bitno ugrožava i javni interes – sprečavanje širenja bolesti izazvane virusom Kovid-19.