Ministarstvo odbrane Crne Gore još nije povratilo sve ratne zastave iz rata 1941.-1945. godine koje su tražili od vojnog muzeja Srbije. To je za „Dan” potvrdio
Predrag Bošković, ministar odbrane koji podsjeća da su tokom 2018. godine od Ministarstva odbrane Srbije tražili da im se dostave sve ratne zastave, ali da su im odgovorili da nisu u mogućnosti da im ih ustupe već da mogu uraditi kopiju na bazi tih koje su u muzeju. Godinu i po dana od tada, upitan da prokomentariše da li ima pomaka u povraćaju ratnih vojnih zastava, Bošković je naveo da je sada sve stopirano.
– Kada su u pitanju ratne zastave to je inicijativa koja je potekla od SUBNOR-a i antifašista. Oni su zahtijevali od nas da intervenišemo preko Ministarstva odbrane u Srbiji koje je u posjedu zastava. Dobili smo odgovor koji ste kazali sa kojim smo upoznali SUBNOR i antifašiste, čekamo svakako i određenu reakciju. Sve je to stopirano zbog ovih dešavanja, sačekaćemo da prođu izbori i u Srbiji i u Crnoj Gori pa ćemo sa tom inicijativom nastaviti, a svakako ćemo javnost upoznati šta će biti konačan odgovor po tom pitanju – naveo je Bošković.
Bošković je prije nekoliko dana najavio da će zajedno sa Glavnim gradom u Maslinama graditi vojni muzej u kojem će biti pokazan dio slavne istorije koju crnogorska vojska kroz vjekove ima. On je naveo da će za ovu namjenu ponuditi jedan od prostora u kasarni Masline, i to onaj koji ide prema Ribnici.
– Oko svega ćemo konsultovati Ministarstvo kulture i nadležne institucije koje se bave muzejskom građom. Ono što je nama bitno i za šta smo zainteresovani je da veliki broj artifekata vojnih koji postoje od najranijih vojnih dešavanja na prostoru današnje Crne Gore pa do današnjeg dana želimo da izložimo i stavimo na raspolaganje stanovništvu da može da sagleda kako je to nekad izgledalo, a kako danas izgleda – rekao je Bošković.
Na naše pitanje da li će muzej biti u dijelu gdje je sada spomen soba Pete poleterske on je rekao da se radi o prilično neadekvatnom prostou za takvu vrstu izložbe.
U spomen sobi koja je formirana 1974. godine, kako je za naš list u maju 2018. godine ispričao
Radovan Mićanović, koji kao kustos drži ključeve više od 20 godina, nalazi se poseban kutak koji zovu Savina soba i brojni umjetnički predmeti između ostalih je bio i odlivak spomenika Josipa Broza Tita rad akademskog vajara Antona Augustinčića. On je sklupturu maršala izlio u bronzi 1948. godine. Takvih izlivaka je bilo devet, u svakoj republici po jedan, a ovaj koji mi imamo je treći odlivak koji je bio postavljen 1982. godine po sredini kasarne na postamentu, s obzirom na to da se kasarna nekada zvala Kasarna maršala Tita. Takođe, postoji i originalna Titova bista rad vajara Vuka Bojovića.
Spomenik Josipu Blozu Titu je 2018. godine preseljen kod Blažovog mosta, a samo sporadično je od Glavnog grada priznato da im je upravo naš list otkrio vrijednu umjetninu koja se čuvala u dijelu kasarne Masline.
Kako je za naš list tada govorio Mićanović postoji i Savina soba. U njoj se, kako je tada kazao, nalaze lični predmeti Save Kovačevića, prvog komadanta Pete proleterske brigade koju su često nazivali i Savina brigada.
– U Savinoj sobi su tako smješteni njegov automat, dvogled i busola. Bilo je nekih sporenja da li je to njegova puška ili ne, ali se na kraju, na osnovu istraživanja novinara Buda Simonovića, ispostavilo da jeste. Jedan borac koji je bio učesnik i Pete zemaljske konferencije je rekao da je to sigurno njegova puška, da je prepoznaje po detaljima i između ostalog jednom remniku koji je on lično radio – saopštio je tada Mićanović.
Publicista i novinar
Budo Simonović podržava formiranje vojnog muzeja i nada se da će Peta proleterska zadržati svoju sobu.
– Peta proleterska brigada ima posebno mjesto u istoriji NOB-a u Crnoj Gori zato zaslužuje poseban kutak. Dobro se sjećam da u sobi u Maslinama postoji najljepša bista Save Kovačevića koja je rađena u kamenu. Vjerujem da je ona i dalje tamo – kaže Simonović.
N.S.- A.D.