-PRIREDILA: ŽIVANA JANjUŠEVIĆ
Vratio sam se u Sjedinjene Države 2011. godine, i dalje formalno zaposlen kod istog poslodavca, kompaniju Dell, ali tad sam bio vezan za svoju staru agenciju, odnosno CIA. Računajući Ženevu, ali ne računajući povremena putovanja kući, izbivao sam iz zemlje skoro četiri godine. Činilo mi se da je Amerika u koju sam se vratio sasvim drugačija zemljaâŚ
Klif je trebalo da bude lice, a ja mozak. Kad smo sjeli zajedno sa tehnološkim plemstvom iz CIA i agentima prodaje, njegov posao je bio da, kako zna i umije, proda opremu i stručnost kompanije Del. Naš glavni projekat je trebalo da omogući CIA da dostigne vrhunski tehnološki napredak – ili tehničke standarde NSA – izgradnjom najnaprednije savremene tehnologije, odnosno „privatnog oblaka“. Cilj nam je bio da objedinimo obradu i skladištenje podataka u Agenciji i istovremeno joj omogućimo da im pristupi na više različitih načina. Jednostavno rečeno, željeli smo da neko u šatoru u Avganistanu može da uradi potpuno isti posao kao neko u sjedištu CIA. Agencija – i cjelokupno tehničko rukovodstvo u obavještajnoj zajednici – stalno su se žalili na „silose“, odnosno milijarde grupa podataka rasutih svuda po svijetu, koje se ne mogu pratiti niti im se može pristupiti. Dakle, predvodio sam tim nekolicine najpametnijih ljudi u kompaniji Dell da bismo zajedno omogućili svakom u bilo kom dijelu svijeta da pristupi svim podacima. Tokom faze dokazivanja ispravnosti koncepta, radni naziv našeg oblaka bio je Franki.
U međuvremenu, imamo utisak da sve velike tehnološke kompanije, uključujući i Dell, građanima predstavljaju nove verzije onih programa na kojima ja već radim za CIA, a jedna od njih je oblak. Bio sam zapanjen koliko su ljudi bili spremni da se prijave, koliko su bili uzbuđeni što će njihove fotografije, video-zapisi, muzika i elektronske knjige imati stalnu rezervnu kopiju i biti stalno dostupni, i nisu se ni na trenutak upitali zašto bi im takvo prefinjeno i jednostavno rješenje za skladištenje podataka bilo ponuđeno besplatno ili, prvenstveno, jeftino.
Mislim da nikad nisam vidio da su ljudi sa svih strana nasjeli na takvu ideju. Pošto je termin „oblak“ bio dovoljno uspješan kad ga je kompanija Dell prodavala CIA, Amazon, Apple i Google su odlučile da ga pod istim nazivom ponude svojim korisnicima. I danas, kad zažmurim, mogu da čujem Klifa dok je slatkorječivo ubjeđivao neke glavešine iz CIA kako će pomoću oblaka moći da prošire bezbjednosna ažuriranja na sve računare Agencije širom svijeta, ili kako će kad instaliraju i pokrenu oblak moći da prate ko je pročitao koje dokumente širom svijeta...
Kompanija Dell je, zajedno sa najvećim privatnim kompanijama zasnovanim na oblaku, Amazonom, Apple-om i Google-om, smatrala da razvoj oblaka predstavlja novo doba u računarstvu. Ipak, što se tiče samog koncepta, predstavljao je korak unazad u odnosu na staru arhitekturu centralnog računara u računarskoj istoriji, gdje su mnogobrojni korisnici zavisili od jednog moćnog centralnog jezgra, koje je mogao da održava samo elitni stručni kadar. Svijet je odbacio taj bezlični model centralnog računara samo jednu generaciju ranije, kad su kompanije, kakva je Dell, razvile personalne računare koji su bili dovoljno jeftini i jednostavni da bi privukli smrtnike. Renesansa koja je potom uslijedila donijela je stone računare, prenosive računare, tablete i pametne telefone – uređaje koji su ljudima donijeli slobodu da obavljaju nevjerovatan obim kreativnog rada. Jedini problem je bio kako uskladištiti toliki posao. Tako je počeo razvoj računarstva u oblaku. Sad nije važno koji model personalnog računara imate, jer su pravi računari na koje se oslanjate smješteni u ogromnim centrima za skladištenje podataka koje su kompanije koje se bave oblakom napravile širom svijeta.
Sa stanovišta običnog korisnika, oblak je samo postupak skladištenja koji omogućava da se vaši podaci obrađuju ili čuvaju, ne na vašem personalnom uređaju, već na nizu različitih servera koji konačno mogu biti u vlasništvu različitih kompanija koje njima upravljaju. Konačni rezultat je da vaši podaci nisu više vaši. Njih kontrolišu kompanije koje ih mogu iskoristiti za doslovno sve.
(NASTAVIĆE SE)