Nevladine organizacije Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP), uz podršku WWF Adrie podnijele su juče Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici koja se odnosi na status privremenih povlašćenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).
– Zakonom o energetici, usvojenim 2016. godine, prvi put je definisan status privremenih povlašćenih proizvođača, koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju mHE. Njima se garantuje pravo na podsticajne mjere koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za sticanje statusa privremenog povlašćenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegovani pravni položaj u odnosu na status povlašćenih proizvođača. Na taj način se krši princip jednakosti, kao jedan od osnovnih ustavnih principa – naveli su iz nevladinih organizacija.
Osnovne podsticajne mjere, kako su saopštili, koje ostvaruju proizvođači električne energije su subvencije u periodu od 12 godina, garantovan otkup električne energije, prvenstvo u preuzimanju električne energije u energetski sistem.
– Važno je napomenuti da se u prethodnim godinama od povlašćenih proizvođača električne energije iz mHE energija otkupljivala po cijeni koja je 61 odsto do 2,14 puta veća od cijena na međunarodnom tržištu, a direktno na štetu građana koji iz ovog razloga imaju povećane račune za električnu energiju – istakli su oni.
Prema podacima sa sajta Regulatorne agencije za energetiku (RAE), u ovom trenutku čak 17 koncesionara ima status privremenih povlašćenih proizvođača i imaju pravo da sagrade 26 mHE. Pojedinim koncesionarima su prvi put odobreni ovi statusi prije pune četiri godine, ali su neshvatljivo još u tom statusu.
– Zahvaljujući priznavanju prava na podsticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od časa kada ispune potrebne uslove, koncesionari su u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju mHE, jer su otplatu mogli garantovati prihodima od subvencija – pojasnili su iz ovih NVO.
Oni se nadaju da će Ustavni sud što prije razmotriti inicijativu, posebno imajući u vidu ukupnu štetnost projekata mHE koje su do sada pokazane, ne samo u pogledu uništenih rijeka, već i ogromnih subvencija na štetu potrošača.
– Napominjemo da su građani Crne Gore u 2018. godini kroz račune za električnu energiju platili investitorima u mHE preko četiri miliona eura, dok je društveni gubitak bio veći od 1,3 miliona eura.
D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
