Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu od šumskih požara, utvrdila je Državna revizorska institucije (DRI) prilikom revizije uspješnosti sprovođenja politike zaštite životne sredine – zaštita od šumskih požara. DRI je u postupku sprovođenja revizije uspjeha identifikovala postojanje problema i slabosti, koje ograničavaju uspješnost sistema protivpožarne zaštite.
– DRI ocjenjuje da Crna Gora još nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara – piše u izvještaju koji potpisuje član senata DRI
Branislav Radulović.
Subjekti revizije su bili MUP – Direktorat za vanredne situacije (DVS), Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo održivog razvoja (MTOR), Uprava za šume (UŠ), JP Nacionalni parkovi (JPNP) i službe spasavanja Glavnog grada i opština Nikšić, Pljevlja i Berane.
Vrhovna revizija je utvrdila da potrošačke jedinice pare za zaštitu od požara preusmjeravaju za druge namjene, zatim da nijedna analiza za šumske požare nije urađena od Direkcije za vanredne situacije, te da ukoliko dođe do ekstremnih požara, kakvi su bili 2017. godine, neophodno je tražiti međunarodnu pomoć.
– Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim eko-sistemima u Crnoj Gori. Požari iz godine u godinu zahvataju znatne površine i pričinjavaju ogromne štete. Podaci ukazuju da su u periodu 2012. do 2018. godine, znači za šest godina, bila 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628 hektara i procijenjenom štetom od 6,49 miliona eura – piše u izvještaju.
Utvrđeno je da je Upravi za šume od 2015. do 2018. godine dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto (36.958 eura) utrošeno na zaštitu od požara. Iznos od 74,4 hiljade je preusmjeren i utrošen za druge namjene.
– Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. U opštinskim službama za zaštitu i spasavanje ima ukupno 228 vozila, od toga je tehnički ispravnih 139 vatrogasno-spasilačkih vozila, a ostalih tehnički ispravnih vozila ima 56. Ukupno su neispravna 33 vozila. Oprema je različita u zavisnosti od opštine do opštine, iako bi uređaji, oprema i sredstava za zaštitu od požara trebala imati sertifikat o usaglašenosti u smislu propisa o standardizaciji, evidentno je da dio opreme nema odgovarajući sertifikat – piše u izvještaju.
Revizijom je utvrđeno da još nijesu izrađene nacionalna procjena rizika od katastrofa, lokalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa i lokalne procjena rizika od katastrofa.
– Iako se organizuju sastanci prije požarne sezone, koordinacija i komunikacija nije na adekvatnom nivou. Revizijom je utvrđeno da službe zaštite i spasavanja nemaju dobru komunikaciju sa UŠ. Nisu organizovane ni preduzetne ni dobrovoljne jedinice za slučaj šumskog požara. U Opštini Pljevlja niko od koncesionara nema svoje jedinice za gašenje požara – piše u nalazu.
D.M.
Nemamo sistem za uzbunuRevizijom je utvrđeno da Crna Gora nema sistem za obavještavanje i uzbunjivanje koji podrazumijeva odgovarajuće javne sirene, uređaje, spojne puteve i tehnička sredstava za upravljanje, kao i njihovu organizaciju razmještaja, procedure upravljanja, upotrebe i održavanja.
Revizijom je utvrđeno da nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara, za šta su predviđene kazne od 500 do 10 hiljada eura.
– Revizijom je utvrđeno da DVS nema funkcionalan mehanizam kojim bi vršio obimnu inspekcijsku kontrolu sprovođenja i ažuriranja planova zaštite i spasavanja – piše u izvještaju.