Najpopularnija ličnost sa crnogorske političke scene na društvenoj mreži Instagram je vlasnik Atlas grupe Crne Gore
Duško Knežević, koji je višestruko popularniji od šefa države i DPS-a
Mila Đukanovića. Knežević, koga crnogorsko tužilaštvo tereti za niz krivičnih djela, nalazi se na sigurnom u Londonu, odakle je plasirao niz konkretnih dokaza o mafijaškim zloupotrebama vrha crnogorskog režima. On je najavio da će formirati Evropsku partiju sloboda.
Čestim uključenjima upravo preko društvene mreže Instagram Knežević plijeni pažnju javnosti, a njegov profil prati 58,4 hiljada ljudi.
Prema dostupnim podacima, šef DPS-a Milo Đukanović ima 14,2 hiljada pratilaca na Instagramu, dok ministar kulture i funkcioner vladajuće stranke
Aleksandar Bogdanović ima preko sedam hiljada pratilaca. Na toj društvenoj mreži aktivan je i funkcioner DPS-a i predsjednik skupštinskog odbora za međunarodne odnose
Andrija Nikolić, kojeg prati 1.500 ljudi.
Potpredsjednik SD i ministar prosvjete
Damir Šehović ima preko četiri hiljade pratilaca na Instagramu. Na toj društvenoj mreži aktivan je i lider Liberalne partije
Andrija Popović, koji ima 2.163 pratioca.
Lider Demokratske Crne Gore
Aleksa Bečić ima 566 pratilca, mada treba imati u vidu da je njegov instagram profil otvoren nedavno. Instagram profil predsjednika Građanskog pokreta URA
Dritana Abazovića prati oko šest hiljada ljudi.
Jedan od čelnika DF-a
Nebojša Medojević na Instagramu ima preko hiljadu pratilaca, a portparol SDP-a
Mirko Stanić 932.
Inače, Instagram se smatra najpopularnijom društvenom mrežom, a koristi ga uglavnom mlađa populacija.
Analitičar
Božidar Čolaković kaže da jedina konstanta, više nego očigledna, u trodecenijskoj vladavini nije zalaganje za bilo što (državni status, demokratske principe, vladavinu prava, „kvalitet života građana“, što su uobičajene poštapalice) osim za vlast i opstanak na vlasti, u bilo kakvim okolnostima i pod bilo kojim uslovima.
– Vlast je izvor moći, uticaja i neposredne koristi. Da je drugačije, vrlo je vjerovatno da Crna Gora ne bi bila jedina država u Evropi u kojoj nije došlo do promjene vlasti na izborima. A kad je o izborima riječ, tri decenije kasnije i dalje je aktuelno pitanje regularnosti samog izbornog procesa. Uređeni birački spisak je, kao i na početku višestranačja, misaona imenica. Prve korake demokratije tek bi trebalo uspješno savladati – ocijenio je Čolaković.
M.V.
Bore se za vlast i lične interese Čolaković kaže da je bilans trodecenijske vladavine partije koja je u određenim vremenskim razmacima vođena vlastohlepljem i sopstvenim interesom prelazila na dijametralno suprotne pozicije o ključnim pitanjima takav da bi da Crna Gora nije zemlja čuda, kojom se vlada na naslijeđenim i novim podjelama, ta partija poodavno bila ružna uspomena.
– Ovako, tek „valja nama preko rijeke“, do prvih elementarno fer izbora, smjene vlasti i demontaže naslijeđenog, pa modifikovanog i mutiranog sistema – zaključio je Čolaković.