Na prugama u Crnoj Gori u poslednje tri godine stradalo je 20 osoba, a 11 zadobilo teže povrede. Zbog neispravnih pružnih prelaza često dolazi do incidenata na prugama, ali se čini da ovakve nesreće nijesu upozoravajuće ni za vlasti, koji ne rješavaju pitanje sigurnosti na željeznici, ali ni za vozače, koji nerijetko ugrožavaju i svoje i tuđe živote u „trci“ s vozovima.

Prema saznanjima „Dana“, mašinovođe crnogorske željeznice su se žalile da u poslednje vrijeme drumska vozila pokušavaju da pređu preko pruge ispred voza, te da vozači fotografišu kretanje voza dok su rampe podignute. U jednom od raporta mašinovođe, u koji je „Dan“ imao uvid“, navodi se da je zaustavio voz, kada ga je dispečer obavijestio da ne radi pružni prelaz u Zagoriču. Mašinovođa je stao ispred pružnog prelaza, propustio vozila, i kada je pokrenuo voz, primijetio je vozilo koje se kretalo većom brzinom, bez usporavanja, s očiglednom namjerom da prođe prije voza.

Predsjednik Centra za željeznička istraživanja Milisav Dragojević ocijenio je za „Dan“ da vanredni događaji na željeznici sa smrtnim posledicama zaslužuju posebnu pažnju u utvrđivanju uzroka i preduzimanju mjera za sprečavanje nastanka novih.

– U poslednje tri godine broj usmrćenih na željeznici je bio 20 lica, što vrlo zabrinjava bez obzira na to što, u velikom procentu željeznica nije kriva treba svi u društvu da preduzmemo sve da se makar smanje ovakvi tragični događaji. Poseban problem su vanredni događaji na putnim prelazima čije su posledice bile usmrćenje i teže povrede lica, kao i velika materijalna šteta i poremećaj u saobraćaju. CŽI je u poslednje tri godine pokušao da u saradnji s Ministarstvom saobraćaja organizuje edukaciju građana (učenika osnovnih škola) u blizini pruge i ukaže na opasnosti pri prelazu pruge, ali nažalost nijesmo dobili podršku – rekao je Dragojević.

On je rekao da je u nedavnom javnom istupu pomoćnik ministra saobraćaja Milan Banković pokušao da objasni javnosti kako treba da postupi mašinovođa i vozači vozila, ali da je, kako je rekao, potpuno pogrešno objasnio, „pa ne čude žalbe mašinovođa o problemima na pružnim prelazima“.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva objasnili su za „Dan“ da je Banković ranije, odgovarajući na pitanje kako treba postupiti na pružnom prelazu kada rampa ne radi ili ne postoji, kazao da u tom slučaju sve mašinovođe imaju obavještenje iz stanice da rampe ne rade i da moraju da stanu na pružnom prelazu. Time, kako je rekao, omogućavaju bezbjedan prelaz vozača drumskog vozila.

– Ova izjava je data za slučaj kada je uređaj na putnom prelazu u kvaru. O ovome imamo često pitanja građana jer kada su rampe podignute, vozači drumskih vozila smatraju da nema prepreka za prelaženje jer oni nemaju informaciju da je uređaj na prelazu u kvaru. Upravo zbog ovakve situacije je uvedena mjera da mašinovođa mora da stane u slučaju kvara uređaja na prelazu. Napominjemo da ovo nema veze sa situacijom kada je uređaj na putnom prelazu ispravan – naglasili su iz Ministarstva saobraćaja.

Kako kažu, više puta se dogodilo da vozači drumskih vozila prelaze preko putnog prelaza i kada su branici spušteni te da je opravdan revolt mašinovođa zbog ovakve pojave.

– Ovo treba da kažnjava saobraćajna policija. Takođe, slučajno ili namjerno vozači drumskih vozila slikaju podignute rampe kad prolazi voz, a nikad da prikazu da je voz prije toga stao ako je uređaj bio u kvaru. To smo više puta objašnjavali u medijima. U toku je projektovanje nove signalizacije na barskoj pruzi, razmotriće se mogućnost postavljanja kamera na pružnim prelazima, kako bi se evidentirali prekršioci u saobraćaju – istakli su iz resora ministra Osmana Nurkovića.

A.O.

---

Potrebna veća ulaganja u održavanje
Iz ministarstva su kazali da obezbjeđuju sredstva za redovno održavanje putnih prelaza svake godine i da je potrebno još veće ulaganje u održavanje.

– Jer 23 prelaza su veliki broj na dva kraka pruge u dužini od 105 km. Pored redovnog održavanja prelaza, u ovoj godini je izdvojeno i 710.000 za rješavanje pružnih prelaza na nikšićkoj pruzi koji su postojali prije rekonstrukcije, a sada su ostali zbog zahtjeva građana da se riješe zaobilaznim saobraćajnicama koje povezuju naselja s legalnim prelazima ili podvožnjacima – objasnili su iz resora saobraćaja.


ŽICG: Dužni da se zaustave i voz i drumska vozila
Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su objasnili da je u slučaju neobezbijeđenog putnog prelaza ili kada nije u funkciji, željezničko vozilo obavezno da se zaustavi ispred putnog prelaza, uz davanje propisanog signalnog znaka „pazi“. Kako su rekli, pošto se uvjeri da su se drumska vozila zaustavila ispred putnog prelaza, kod signalnog znaka koji označava mjesto prelaska puta preko željezničke pruge, željezničko vozilo lagano i pažljivo nastavlja vožnju, dok drumska vozila nastavljaju vožnju po napuštanju željezničkog vozila, odnosno poslednjeg vozila u vozu na području putnog prelaza.
– Mašinovođe imaju primjedbu da se, nerijetko, dogodi da vozači drumskih vozila prelaze prugu neposredno ispred nailaska voza i da svojim nesavjesnim ponašanjem ugrožavaju svoju, kao i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju – kazali su iz ŽICG.
Iz ŽICG dodaju da su na dijelu pruge Podgorica–Bar krenuli u osavremenjavanje uređaja na putnim prelazima, nabavkom i ugradnjom novih.