-
Šeme po kojima se vrši proizvodnja električne energije iz mini-hidroelektrana (mHE) slične su u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH). U sve tri zemlje vlasnici mHE su bliski sa ljudima na vlasti, u sve tri zemlje subvencionišu ih građani preko računa za struju i u sve tri zemlje devastira se priroda i ponekad nestaju i cijele rijeke prilikom izgradnje ili puštanja u rad tih energetskih objekata. To je jedan od zaključaka sa Regionalne konferencije o mHE - evropski standardi i praksa u CG, Srbiji i BiH, koja je juče održana u Podgorici u organizaciji MANS-a.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković je kazala da su u Crnoj Gori obnovljivi izvori energije (OIE) pretvoreni u obnovljive izvore profita pojedinaca povezanih sa vrhom vlasti, kojima građani plaćaju cijenu njihovog bogaćenja kroz račune za struju. Ukazala je na sličnosti u sve tri države po pitanju bliskosti sa vlašću vlasnika mHE, subvencija građana koji finansirajuj njihov biznis, devastaciju životne sredine.
– S druge strane, u svakoj od tih zemalja država ima malo koristi. Iznosi koji su plaćeni za koncesije su mizerni u odnosu na subvencije koje im plaćaju građani. Broj zaposlenih je izuzetno mali, čak su i porezi na profit u jednom veoma unosnom biznisu mali – ukazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, sve tri države se pozivaju na direktivu Evropske unije (EU), pokušavajući da obmanu javnost da rade na ispunjavanju ciljeva i standarda u procesu evropskih integracija, a ne ostvarivanju privatnih interesa. Direktivom je, kako je navela, propisan minimum od 20 odsto udjela OIE u ukupnoj proizvodnji, a Crna Gora je postavila cilj od 33 odsto, koji je početkom godine postigla.
– U trenutku kada je dostigla cilj od 33 odsto udjela u pogonu je bilo 12 mHE, a planira se izgradnja još 45. U međuvremenu je još nekoliko pušteno u rad i procjenjuje se da je sada oko 40 odsto energije proizvedeno iz OIE – kazala je ona.
Prema njenom mišljenju, iza svega se krije profit jer su sve tri države, a posebno Crna Gora obezbijedile enormne profite vlasnicima mHE.
– Obezbijedili su im biznis koji ne može da propadne i garantovani otkup svega što proizvedu, po cijeni uz koju dobijaju dodatne subvencije koje plaćaju svi građani – precizirala je Ćalović Marković.
Šemu sticanja profita od mini-hidroelektrana u Crnoj Gori pojasnio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, koji je kazao da građani preko računa za struju plaćaju subvencije koje idu u džepove vlasnika mHE. Kazao je da je veliki dio vlasnika mHE povezan sa predsjednikom države i DPS-a Milom Đukanovićem. Vlasnike mHE povezane sa Đukanovićem su podijelili u tri grupe: rođaci, poslovni partneri i članovi partije. U grupu rođaci su sin Blažo Đukanović, rođak Milovan Maksimović i kum Vuk Rajković, pod poslovnim partnerima su Oleg Obradović, Tomislav Čelebić i Brano Mićunović, dok su članovi partije Igor Lukšić (čiji šura je vlasnik mHE), Vlastimir Golubović, Igor Mašović, Tamara Kokić, Saša Brakočević i Boban Bulatović. Lukšić i Golubović su u glavnom odboru, dok su ostali u opštinskim odborima DPS-a.
– Ključne povlastice za vlasnike mHE su subvencije za proizvedenu električnu energiju na 12 godina, garantovan otkup, prednost u preuzimanju struje i oslobađanje od naknada za priključenje na distributivnu mrežu. Institucije i zakonski okviri su stavljeni u službu sticanja profita kompanija koje su vlasnici mHE. Jedan čovjek i jedna partija su zarobili sektor energetike koji samo njima donosi profit – rekao je Milovac.
Do sada su građani platili 7,3 miliona subvencija, a Vlada procjenjuje, kako je naveo, da će od 2020. godine građani plaćati 27 miliona eura godišnje.
Ambasador Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je rekao da Unija potencira integrisanje mHE sa životnom sredinom, kako bi se minimizirao njihov negativni efekat po životnu sredinu.
– U Izvještaju o napretku u Crnoj Gori se pokrenula ova tema na pravi način i predstavlja važan segment priče napretka Crne Gore na putu ka EU – rekao je Orav i dodao da se moraju jačati kapaciteti po pitanju inspekcijskog nadzora na lokalnom i nacionalnom nivou.
Predstavnica Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Dina Đorđević je kazala da je u Srbiji za proizvodnju struje isplaćeno za pet godina 58 miliona eura.
– Skoro polovina tog novca je otišla paradoksalno – državi, odnosno mHE u vlasništvu državnog javnog preduzeća i firmama povezanim sa vlašću, odnosno sa kumom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – navela je Đorđević.
Predstavnik Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine Azhar Kalamujić je rekao da su u toj zemlji koncesije dodjeljivane firmama koje nijesu ekonomski moćne da grade mHE i nemaju iskustva u tom poslu.
Predstavnici lokalnih zajednica u kojima se grade mHE tražili su da se stavi moratorijum na dalju izgradnju energetskih objekata.
D.M.


Zarobljene države krše ljudska prava

Programska koordinatorka u „Transparensi internešnl Berlin” Mona Niemeyer je kazala da danas svi govore o zarobljenoj državi i da se taj izraz čuje svuda iako nije jasno definisan.
– Pod zarobljenom državom smatramo situaciju u kojoj su javne politike usmjerene ka privatnim akterima, kroz korupciju i okupljanje u okviru odgovarajućih organa i funkcija – izjavila je Niemeyer.
Kazala je da zarobljene države postoje i da se u njima krše ljudska prava.
– Javni novac koji je potreban za bolnice i škole se krade u zarobljenim državama – navela je ona.