Izuzimanje javno-privatnih partnerstava manje vrijednosti iz Zakona i uspostavljanje dva registra za javno-privatna partnerstva (JPP), umjesto jednog u kom će biti dostupni svi podaci, kao i brojnost razloga zbog kojih je moguće izbjeći javni oglas za koncesije, ne uliva povjerenje da bi predložena rješenja zaista doprinijela sprečavanju korupcije u ovim osjetljivim oblastima, ocijenili su iz Instituta Alternativa (IA). Ta NVO je uputila komentare na nacrt zakona o JPP i nacrt zakona o koncesijama.
– Oba nacrta stavljena su na javnu raspravu bez pratećih obrazloženja, pa nije jasno zbog čega su se predlagači zakona opredijelili za pojedina rješenja. U njima ima još puno prostora za unapređenje i za usaglašavanje sa drugim propisima, naročito sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o državnoj upravi – naveli su iz IA.
Prema njihovim riječima, nacrt zakona o JPP sadrži nekoliko veoma problematičnih rješenja.
– U prvom redu, predloženo je rješenje da se ovaj zakon ne primjenjuje na projekte javno-privatnog partnerstva do pet miliona eura. Poučeni lošim iskustvom i posledicama uvođenja nabavki male vrijednosti u Zakon o javnim nabavkama, vjerujemo da će se ovakvo rješenje negativno odraziti i u oblasti JPP-a. Nacrtom Zakona o JPP predviđeno je da će projekte ove relativno manje vrijednosti Vlada urediti posebnim aktom. Time se ostavlja mogućnost da opšta načela transparentnosti i konkurentnosti u budućnosti „trpe” na račun široke diskrecije javnih naručilaca, kako se desilo i sa nabavkama male vrijednosti – piše u saopštenju.
Kada je u pitanju Nacrt zakona o koncesijama, predloženim rješenjem se predviđa da javnost učestvuje samo u raspravi o koncesionom aktu. Prateća dokumentacija, poput analize opravdanosti ostvarivanja javnog interesa davanjem koncesije, ne upućuje se na javnu raspravu, čime se zainteresovanoj javnosti i građanima ograničava učešće u odlučivanju o svim aktima o dodjeli koncesija.
– Dodatno, nacrtom je predviđen vrlo širok spektar razloga kada se može izbjeći javni oglas u postupku dodjele koncesije. Jedan od izuzetaka propisuje da se javni oglas ne mora raspisati ako država dobije „ponudu koja sadrži projekat tehničko-tehnološkog rješenja i druge elemente na osnovu kojih se može sagledati javni interes i ekonomska opravdanost realizacije infrastrukturnih i drugih potreba od strateškog značaja za Crnu Goru, a davanje koncesije na ovaj način bi ubrzalo realizaciju projekta”. Ova vrlo komplikovana formulacija praktično znači da se svaki ponuđač može obratiti organima vlasti predlogom projekta, a država mu dodijeliti koncesiju, bez bilo kakvog javnog oglašavanja, planiranja, transparentnosti i konkurentnosti procesa i slično – naveli su iz IA.
Pozvali su predlagače zakona – Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije, kojima rukovode Dragica Sekulić i Darko Radunović, ali i Vladu i Skupštinu da još jednom razmotre rješenja iz nacrta oba zakona, prije nego ona budu usvojena. Pozivamo i Agenciju za sprečavanje korupcije da da mišljenje na ove propise o tome u kojoj su mjeri ona podložna korupciji, što je jedna od njenih nadležnosti.D.M.