U holu Delta sitija postavljeni su terarijumi sa živim gmizavacima sa prostora Crne Gore, što je idealna prilika za one koji se plaše gmizavaca, posebno zmija, da posjete izložbu i nauče nešto o njima kako bi promijenili stav koji se ne temelji na činjenicama. Biolog Vernes Zagora iz Društva ekologa Crne Gore, ističe da je izložba idealna prilika da se građani upoznaju sa načinom života zmija i njihovim značajem za čovjeka, kako bi se bar na kratko oslobodili predrasuda prema tim životinjama. Kako je naveo, djeca uvijek imaju dosta pitanja, među kojima najčešće mogu li da se slikaju ili dotaknu neku zmiju ili guštera, dok odrasli to gotovo nikad ne pitaju.
– Ovo je druga izložba koju Društvo ekologa organizuje u saradnji sa Delta sitijem. Prije dvije godine smo izložili samo zmije, dok smo ove godine malo proširili ponudu na gmizavce, tu su tri vrste kornjača, osam vrsta guštera i šest vrsta zmija. To su sve vrste koje se mogu naći na teritoriji Crne Gore, mediteranske i submediteranske regije, zapravo one koje ljudi najčešće u prirodi mogu sresti. Izloža je edukativnog karaktera, da bi ljudi kada se susretnu sa pojedinim vrstama znali da li su i koliko opasne i kako se sa njima treba ophoditi - kaže Zagora.
Kako objašnjava blavor i gušter su bezopasni.
–Jedina otrovnica koju smo danas izložili je poskok, i treba znati da kad bi se sa njim susreli u prirodi trebali bi stvarno da ga zaobiđemo, a ako se nađe oko kuće ili negdje treba zvati vatrogasce ili stručna lica da se uklone. Bitno je znati da se ne trebamo kretati ka njoj i plašiti je jer tada napada. Zmija kad god ima mogućnost će pobjeći, a kad nema mogućnosti sprema se na odbrambeni ujed. Ako se mi povučemo par koraka unazad one će otići – kazao je Zagora.
Kako je napomenuo, izložene su i kornjače barska i riječna, jedine slatkovodne vrste koje se mogu naći kod nas.
–Imamo i jednu problematičnu invazivnu vrstu kanadsku crvenouhu. Na drugoj strani su kopnene i šumske kornjače koje se najčešće mogu sretati kod nas. One su potpuno bezopasne kao i gušteri. Najkrupnija vrsta kod nas je zelembać, imamo balkanski i evropski zelembać, razlika je jako mala, za nestručnu javnost je nema, a i nama koji se bavimo time treba nekad po par sekundi da zaključimo koja je vrsta u pitanju. Razlika je samo u boji kod evropskog zelembaća ispod vrata je plava boja, a kod balkanskog žuta– pojasnio je Zagor.S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
