Poljoprivrednicima iz opština u okviru Glavnog grada omogućeno je apliciranje za IPARD program donošenjem izmjena Odluke o postavljanju, građenju i uklanjanju lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji Glavnog grada. Štale i ostali poljoprivredni objekti sada mogu biti građeni legalno bez obzira da li su na tim teritorijama donijeta planska dokumenta.
– Na posljednjoj sjednici gradskog parlameta usvojena je odluka u kojoj se navodi da se objektima od opšteg interesa smatraju, između ostalih, i objekti ruralnog razvoja (poljoprivredni, stočarstva, vinogradarstva i voćarstva), a primjenjuje se za područja koja nemaju planska dokumenta da bi gradnja mogla biti legalno realizovana. To znači da se na ovaj način stvaraju uslovi da poljoprivrednici sa teritorija opština u okviru Glavnog grada, kao i drugih područja grada, mogu nesmetano aplicirati za donošenje Odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova, bez obzira na status planske dokumentacije u predmetnoj zoni, što im, samim tim, omogućava i apliciranje za značajna finansijska sredstva koja su već dostupna kroz IPARD program - saopšteno je iz PG Biroa.
Još 2015. godine „Dan” je pisao da je u Prostorno urbanističkom planu Podgorice jasno naznačeno da se na poljoprivrednom zemljištu mogu graditi štale. Na 387 strani ovog planskog dokumenta, u odjeljku „Smjernice za izgradnju na područjima za koja se ne predviđa donošenje detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije” precizirano je koje smjernice važe na područjima koje su u PUP-u definisane kao zone u kojima će se graditi bez prethodne izrade lokalnih planskih dokumenata. U dokumentu je naznačeno da vlasnik obradivog poljoprivrednog zemljišta van urbanističkog, odnosno prostornog plana sa detaljnom razradom može na tom zemljištu graditi stambeni objekat ako u vlasništvu nema neobradivo poljoprivredno zemljište. PUP predviđa da se taj objekat ne može graditi bez prethodne saglasnosti nadležnog organa Glavnog grada.
–U dokumentu je naznačeno da se u okviru ovog tipa stanovanja mogu organizovati i djelatnosti koje ne ugrožavaju funkciju stanovanja i životnu sredinu (komunalno-servisni objekti, skladišta, proizvodno servisno zanatstvo, privredni objekti, rasadnici, staklene bašte, površine i objekti za stočarstvo, površine za ribnjake...). Kao pomoćni objekti u dijelu ekonomskog dvorišta mogu se naći i objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje (ostave, štale, mini farme, nadstrešnice za mehanizaciju, plastenici i slično)– navodi se u planskom dokumentu.
Međutim, ono što je propisano ovim planskim dokumentom nije korenspondiralo sa stavovima Ministarstva održivog razvoja i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora koji su tvrdili da se štale i ostali poljoprivredni objekti ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu. To je i bila prepreka da se aplicira za IPARD projekte koji predviđa da poljoprivredni objekti moraju imati dozvole.
–Prostorno urbanističkim planom Podgorice nijesu date smjernice za izgradnju objekata na poljoprivrednom zemljištu, a Odlukom o postavljanju, građenju i uklanjanju lokalnih objekata od opšteg interesa na teritoriji Glavnog grada oni nijesu taksativno prepoznati kao objekti od opšteg interesa na lokalnom nivou. Organ nadležan za oblast uređenja prostora i izgradnju objekata može izdati građevinsku dozvolu samo za objekat prepoznat planskim dokumentom ili izdati odobrenje za građenje objekata od opšteg interesa na lokalnom nivou, ako je on kao takav prepoznat Odlukom o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa – bio je stav nadležnih.
I u Glavnom gradu su smatrali da treba sačuvati poljoprivredno zemljište.
–Smjernice za izgradnju objekata na vangradskom području Glavnog grada definisane su Prostorno urbanističkim planom. Ovim planom su definisane namjene na čitavoj teritoriji Glavnog grada i u skladu sa tim smjernicama nadležni sekretarijat izdaje dokumentaciju iz svoje nadležnosti, ukoliko je ovim planom predviđena izgradnja objekata na konkretnoj lokaciji. Imajući u vidu činjenicu da se dominantno radi o objektima privremenog karaktera, koji ne smiju narušiti karakter i namjenu poljoprivrednog zemljišta, Glavni grad cijeni da se uslovi za postavljanje ovog tipa objekata trebaju definisati kroz Zakon o poljoprivrednom ztemljištu, kako ne bi dolazilo do prenamjene vrijednih poljoprivrednih površina u građevinsko zemljište. Ovim bi se postigla zaštita poljoprivrednog zemljišta, kao značajnog resursa za razvoj grada – bio je stav Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Upravo Sekretarijat je inicirao izmjene i dopune Odluke o postavljanju, gradnji i uklanjanju privremenih objekata montažnog karaktera na teritoriji Glavnog grada.
A.D.