Izmjenama i dopunama zakona kojima se uređuje državna pomoć te dobrovoljni penzioni i investicioni fondovi, Vlada je povećala nadležnosti agencija i komisija u tim oblastima, ali je to uradila prekasno, ocijenili su poslanici opozicije. Izmjenama, koje je Skupština juče usvojila, Vlada će Komisiju za kontrolu državne pomoći (KKDP) premjestiti u Agenciju za zaštitu konkurencije (AZK) i dati joj mnogo veće nadležnosti. Prema sadašnjim propisima, Komisija ne može da uđe u subjekat kome je data državna pomoć kako bi provjerila da li se ona troši u skladu sa zakonom, dok će predloženim aktima moći da uđe u objekte preduzeća, traži uvid u poslovnu dokumentaciju...
AZK će, kada se usvoje izmjene Zakona o kontroli državne pomoći i zaštiti konkurencije, biti nezavisna institucija koja će kontrolisati dodjelu državne pomoći, a imaće i drugačiji menadžment. Osim direktora, AZK će imati dva pomoćnika od kojih je jedan za sektor kontrole državne pomoći, a drugi za zaštitu konkurencije, kao i odbor direktora sa predsjednikom i dva člana. Jednog člana u odbor direktora predlagaće Ministarstvo ekonomije, a drugog Ministarstvo finansija. Vlada će birati direktora AZK-a i njegove pomoćnike.
Poslanik Aleksandar Damjanović je kazao da Komisija, koja je bila u sklopu Ministarstva finansija, nije mogla da odgovori svim svojim obavezama.
– Za devet godina predali su sedam izvještaja Skupštini. U tom periodu dato je 470 miliona državne pomoći, od čega je 145 miliona palo, odnosno te garancije je platila država – rekao je Damjanović tokom jučerašnje sjednice u Skupštini.
Istakao je i da je državna pomoć davana u političke svrhe, te da se sada zakon mijenja za potrebe otvaranja poglavlja, a ne za potrebe privrede i građana.
– Hoćemo li sada imati političku odgovornost onih koji su dali pomoć i onih koji se je nenamjenski potrošili – pitao je Damjanović.
Janko Vučinić (DF) kazao je da Crna Gora ima gorko iskustvo u oblasti dodjele državne pomoći i bačene milione eura, za koje niko nije odgovarao.
– KAP-u, Željezari, Metalcu data je državna pomoć, a iskoristili su je oni koji su opljačkali ta preduzeća. Sva tri su završila u stečaju. Bio sam u Željezari kada je dobila državnu pomoć od 26 miliona i kada je tadašnja uprava proćerdala novac. Za tih 26 miliona je kupljena elektrolučna peć, koja i sada radi, a koju je zajedno s imovinom kupila turska firma za 15 miliona eura – rekao je Vučinić.
Poslanici su raspravljali i o izmjenama i dopunama zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, kao i izmjenama zakona o investicionim fondovima. Ministar finansija Darko Radunović je kazao da se izmjenama povećavaju nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti, dok je Damjanović naveo da se ovim predlozima gase fondovi. Poslanici su istakli i da je za mnoge građane luksuz da izdvajaju novac u fondove.
Damjanović je naveo da izmjene Zakona o penzionim fondovima dolaze poslije sedam godina, a da se šalju poruke da to neće zaživjeti. Kazao je da u Srbiji posluje sedam fondova te da imaju 29 miliona, a da kod nas nema ni milion eura u dva fonda.
Branko Radulović (DF) naveo je da je kod nas neto imovina po stanovniku dobrovoljnih fondova 0,85 eura, dok je u Srbiji 32,6 eura, Hrvatskoj 119, a Sloveniji 149 eura.
– Građani ulažite u dobrovoljne penzione fondove da biste imali bolju starost i da bi se novac investirao u razvoj Crne Gore – poručio je Radulović.D.M.
Fondovi će nestati
Zakonom o investicionim fondovima pojačaće se nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti. U opoziciji smatraju da ova izmjena dolazi prekasno.
– Jačamo nadležnosti Komisije na kraju balade. Fondovi su nekad vrijedjeli preko milijarde eura, a sada pet miliona. Na kraju će fondovi nestati, a ostaće zakon – rekao je Damjanović.
Vučinić je naveo da je ulaganje u fondove bila prevara, te da je rezultat toga uništena privreda, radnici na ulici, a fondovi pred gašenjem.