Specijalno državno tužilaštvo (SDT) godinama ne donosi odluku u vezi sa nekoliko bankara NLB banke, uprkos tome što je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODT) utvrdilo da „postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju”.
Krivična prijava protiv izvršnog direktora NLB banke Dina Redžepagića i još nekoliko lica podnijeta je još 2012. godine. Radi se o krivičnoj prijavi koju je ODT Kotor podnijela Tivćanka Sanja Mijušković.
Ona je tvrdila da je prije desetak godina podigla dva kredita kod NLB-a. Jedan od 150.000 i drugi od 39.000 eura. Iako je, tvrdi, redovno plaćala kredite, banka joj je navodno oduzela založene nekretnine – plac od 636 kvadrata u Tivtu i porodični stan u Nikšiću, koje su procijenjene na nekoliko stotina hiljada eura.
Iz ODT Kotor su nakon nekoliko godina provjeravanja činjenica utvrdili da „postoji osnovana sumnja da je nekoliko zaposlenih u NLB banci učinilo krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika, za koje je nadležno SDT”.
Spisi predmeta su dostavljeni SDT 7. oktobra 2015. godine na dalje postupanje. Međutim, SDT do danas nije donijelo naredbu za sprovođenje istrage ili optužnog akta u tom predmetu, uz obrazloženje da neke stvari nijesu u potpunosti jasne i da nijesu sve radnje preduzete za donošenje meritorne odluke.
Pravni sagovornici Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – Lupa smatraju da predstavnici SDT u ovom predmetu nisu adekvatno obavili službenu dužnost, uz problematično opravdanje.
Vrhovni državni tužilac (VDT) Ivica Stanković, sa druge strane, ne misli da su se u SDT ogriješili o zakon u ovom slučaju. Stanković je objasnio šta je do sada tužilaštvo uradilo.
– Prema izvještajima koji su Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljeni iz SDT i ODT u Kotoru, spisi predmeta formiranog po krivičnoj prijavi S.M. dostavljeni su 29. septembra 2015. godine Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je 16. oktobra 2015. godine spise vratilo ODT u Kotoru iz razloga što vještaku (koji je prethodno obavio vještačenje) nije dostavljena potpuna dokumentacija od strane banke, kao ni od strane S.M. – tvrdi Stanković.
Dodaje da je u dopisu SDT navedeno da je neophodno izvršiti uvid u spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici P. br. 699/13 i P. br. 2274/14, formirane po tužbi oštećene Mijušković protiv NLB banke.
– Prema dostavljenom izvještaju, po dobijanju akta iz Specijalnog državnog tužilaštva, u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru saslušana je oštećena, koja je dostavila original uplatnice koje je posjedovala.
Vještaku su dostavljene uplatnice u originalu, kao i dokumentacija pribavljena od NLB banke – piše u odgovoru Stankovića.
Dodaje se da je postupajući po zahtjevu SDT, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru u decembru 2015. godine od NLB banke zatražilo originalnu dokumentaciju.
– Iz Osnovnog suda u Podgorici zatraženi su spisi predmeta, a od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) zatraženi su konkretni spisi registracije banke. Osnovni sud u Podgorici obavijestio je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru da su traženi spisi predmeta dostavljeni Privrednom sudu Crne Gore i Višem sudu u Podgorici radi donošenja odluke po žalbi – piše u odgovoru vrhovnog državnog tužioca.
Dodaje da je vještak svoj nalaz i mišljenje Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru predao u junu 2016. godine.
– Nakon što su dobijeni ugovori o kreditu od NLB banke i ugovori o kupoprodaji, formirani su spisi predmeta KT I 14/16 protiv pravnog lica i odgovornog lica u njemu. Po formiranju ovih spisa ponovo su traženi spisi predmeta Osnovnog suda u Podgorici P. br. 699/13, nakon čijeg dobijanja je 7. oktobra 2016. godine sačinjena službena zabilješka , a od Osnovnog suda u Podgorici su ponovo zatraženi spisi P.br. 2277/14 - piše u odgovoru VDT-a.
Dodaje da je i Centru bezbjednosti (CB) Podgorica upućen zahtjev za prikupljanje obavještenja od odgovornog lica u pravnom licu, kao i dokumentacije po ugovorima o kreditu i raskidu kredita.
– Ova obavještenja još nijesu dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, s obzirom na to da je postupanje po ovom zahtjevu zatraženo preko NCB Interpol Slovenija. Predmet se, dakle, nalazi u radu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru. To znači da je Specijalno državno tužilaštvo u konkretnom predmetu postupilo na način što je dostavljene spise vratilo u nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kako bi se obezbijedila kompletna dokumentacija, neophodna za odlučivanje – navodi se odgovoru Stankovića. Dodaje da to, takođe, znači da SDT ne može da donese naredbu o sprovođenju istrage za predmet koji se nalazi u radu kod drugog tužilaštva.
Vladimir Otašević
Stanko Radulović
Prikupiti sve činjenice
Ivica Stanković navodi da slučaj NLB banke pokazuje da je u svakom predmetu neophodno prikupiti sve činjenice i podatke radi donošenja odluke.
– Napominjem da oštećeni građani za svako postupanje državnih tužilaca imaju zakonom predviđene institute u cilju zaštite svojih prava. Istovremeno ističem da je punomoćnik S.M. Tužilačkom savjetu dostavio pritužbe na rad Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru zbog postupanja u predmetima koji su po prijavama S.M. formirani 2009. i 2012. godine.
Za pritužbu koja se odnosi na krivičnu prijavu iz 2009. (za koju je donijeto rješenje o odbacivanju) utvrđeno je da je neosnovana. O donijetoj odluci komisije obaviješten je i punomoćnik S.M. Pritužba na postupanje povodom krivične prijave iz 2012. godine biće razmatrana na narednoj sjednici Komisije za razmatranje pritužbi”, saopštio je VDT. Dodao je da je prema izvještaju postupajućeg tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru oštećena Mijušković u svakom momentu bila upoznata sa svim preduzetim radnjama, vršila je uvid u spise predmeta, dostavljeni su joj i nalazi vještaka.
Stanković je istakao da je od Komisije za razmatranje pritužbi Tužilačkog savjeta zatražio detaljan izvještaj u odnosu na ovaj predmet.
– Kao što je prethodno navedeno komisija će pritužbu koja se odnosi na krivičnu prijavu iz 2012. godine razmatrati na prvoj narednoj sjednici. Odluka o daljem postupanju biće donijeta nakon dostavljanja izvještaja komisije – rekao je Stanković.
Bez odgovora
Novinar Lupe 14. juna stupio je u kontakt sa direktorom NLB banke Dinom Redžepagićem, koji je zatražio da mu se pitanja proslijede putem mejla, što je i učinjeno. Odgovori do objave teksta nisu stigli, iako je Redžepagić obećano da će ih pi-er služba banke pripremiti.
Redžepagić je sin sada pokojnog Husnije Redžepagića, nekadašnjeg istaknutog funkcionera Službe državne bezbjednosti (SDB) i utemeljivača i prvog direktora Policijske akademije u Danilovgradu.
Građani nezaštićeni
Sanja Mijušković, sa druge strane, kaže da je njen slučaj do sada pokazao da oštećeni građani ne mogu da očekuju adekvatnu zaštitu od tužilačkih organa i da u ovom sistemu ima zaštićenih.
– Godinama se borim da istjeram istinu na čistac. Nezakonitim oduzimanjem moje imovine pokušali su da unište mene i moju porodicu. Iskreno se nadam da će pravda na kraju pobijediti, ako kojim slučajem ne dođe do zastare u ovom kao i u nekim drugim predmetima u kojim tužilaštvo postupa anemično i sporo iz ko zna kojih razloga – rekla je Mijuškovićeva.
Kovačević: Zastara nakon 10 godina
Cetinjski advokat Aleksandar Kovačević kazao je da je kazna za krivično djelo „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju” od dvije do deset godina zatvora.
– Takva djela zastarijevaju 10 godina od dana izvršenja krivičnog djela. Ukoliko je u međuvremenu preduzeta neka procesna radnja u cilju otkrivanja i gonjenja učinioca krivičnog djela, kao što je u ovom slučaju to učinjeno 2012. godine, rok počinje da teče od pokretanja te procesne radnje. Problem u krivičnim, za razliku od parničnih predmeta je u tome što suđenje mora biti okončano u tom predviđenom roku, kako ne bi nastupila zastara. Presudu treba da donese prvo prvostepeni, pa da je potvrdi drugostepeni sud. Sve to iziskuje vrijeme, koje je limitirano i sporost može polako da vodi u eventualnu zastaru krivičnog gonjenja – objasnio je Kovačević.