Smanjenje poreske stope na sedam odsto na ugostiteljske usluge za hotele visoke kategorije ne stvara negativan finansijski efekat, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i dodao da će se taj resor zalagati za dalju optimizaciju poreske politike.
On je kazao da se izmjene Zakona o PDV-u, kojima su hoteli sa najmanje četiri zvjezdice na sjeveru Crne Gore i hoteli sa najmanje pet zvjezdica u središnjem i primorskom dijelu podvrgnuti nižoj PDV stopi, smatraju kao prva faza.
– Nakon toga smatram da treba donijeti neka rješenja u vezi sa smanjenjem poreskih stopa na sjeveru. Siguran sam da ćemo sa smanjenim poreskim stopama u narednom periodu doći do kvalitetnog investitora – kazao je Gvozdenović nakon sjednice Vlade .
Gvozdenović je to kazao dan nakon što je ministar finansija Raško Konjević Ustavnom sudu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o PDV-u, iz razloga što smatra da su sporne izmjene, koje su ušle u zakon nakon što je u Skupštini usvojen amandman poslanika DPS-a.
– Ne mogu da se sjetim da je neko od članova Vlade, kao ministar Konjević, koji je bio na nekoj drugoj funkciji, u nekom prethodnom periodu kad smo definisali takvu politiku, imao primjedbe na nju – rekao je Gvozdenović.
Iz Ministarstva finansija su naveli da je dobro da se Gvozdenović konačno oglasio, povodom, kako su istakli, neustavnog i suprotno evropskim standardima definisanog člana izmjena i dopuna Zakona o PDV –u.
– Upravo je ministar Gvozdenović promoter te ideje koja u privilegovan položaj stavlja njemu dobro poznatih petnaestak hotelijera, i to plaćanjem niže stope PDV-a od sedam odsto, dok ostalih oko 2300 ugostitelja „kažnjava” plaćanjem stope PDV-a po stopi od 19 odsto. Naravno, javnosti je jasno da kada to predstavlja politički interes Gvozdenovića, onda Ustav i evropske direktive, nažalost, ne postoje. Da njegov neformalni predlog, pretočen u amandman poslanika DPS, čak nije imao ni podršku njegovog partijskog kolege, jasno je iz dopisa od 22. februara tekuće godine, koji mu je uputio njegov partijski kolega, a bivši ministar finansija Radoje Žugić. Čak ni on, u periodu dok je bio ministar, nije podržao ovaj predlog ministra Gvozdenovića – navedeno je u saopštenju.
Iz tog resora dostavili su i dopis Žugića na predlog Gvozdenovića o smanjenju stope PDV-a, u kojem je, između ostalog, navedeno da predlog da se uvede niža stopa PDV-a u ugostiteljstvu na usluge pripremanja i prodaje hrane i pića, a koji uključuje i alkoholna pića, nije prihvatljiv. Pojašnjeno je da je to u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU, a da zemlje članice imaju pravo da uvedu niže stope na promet hrane i bezalkoholnih pića.
Nakon takvog saopštenja, oglasilo se Ministarstvo turizma navodeći da je Informacija o analizi uticaja mjera podsticaja i poreskih olakšica razmatrana 11. juna 2015, te da su taj materijal podnijeli Gvozdenović i vicepremijer Vujica Lazović.
- Nijedan član Vlade u tom trenutku nije izuzeo svoje mišljenje na navedeni materijal, pa ni ministar Konjević. Čini se da je više nego očigledno ko vodi konzistentnu politiku, a kome su na prvom mjestu partijski interesi – navedeno je u reagovanju.J.V.
Žugić: Neopravdano uvođenje niže stope
Žugić je u dopisu naveo da nije opravdano uvođenje niže stope PDV-a iz razloga što se u ugostiteljskoj djelatnosti evidentira najveći broj prekršaja zbog neevidentiranja prometa, zbog čega se umanjuje i poreska obaveza.
– Uvođenje niže stope bi omogućilo neurednim poreskim obveznicima da, pored toga što ne evidentiraju promet, ostvaruju neosnovano i PDV kredit – navedeno je u dopisu.
Takođe, navedeno je i da je u toj djelatnosti prisutan veliki broj zaposlenih u faktičnom radnom odnosu, kao i neredovna isplata zarada, te da u tom dijelu treba unaprijediti propise. U dopisu stoji i da su prijavljeni prihodi obveznika registrovanih za ugostiteljstvo za 2014. godinu iznosili 98 miliona, odnosno niži su od očekivanih, te da se, prema statističkim podacima koji govore da se godišnje ostvari preko 10 miliona noćenja, očekivalo 200 miliona, što, kako je navedeno, dovoljno govori o urednosti prijavljivanja prihoda.
– Tome treba dodati i podatak, karakterističan za restorane, gdje se prijavljuje ukupan prosječan godišnji promet od 2,8 hiljada eura – navedeno je u dopisu.