Udruženja penzionera u Crnoj Gori registrovana su kao nevladine organizacije, pa je nejasno na osnovu čega stiču orgoman profit i dobijaju sredstva od države, jer kao NVO ne prijavljuju projekte, saopštio je za „Dan” član tog udruženja Veselin Grdinić.
U evidenciji nevladinih organizacija Ministarstva unutrašnjih poslova registrovano je 26 udruženja penzionera. Humanitarno udruženje penzionera i invalida Crne Gore registrovano je 15. januara 2014. godine dok je većina udruženja formirana 2000. godine. Tada su, prema evidenciji MUP-a, formirana udruženja penzionera Podgorice, Herceg Novog, Kolašina, Kotora, Andrijevice, Bara, Berana, Nikšića, Bijelog Polja, Cetinja, Danilovgrada, Budve, Šavnika, Ulcinja, Plužina, Plava, Rožaja, Tivta, Žabljaka i Pljevalja.
Udruženje penzionera EPCG Nikšić formirano je u februaru 2003. godine, Udruženje penzionera mjesne zajednice Zagorič 18. februara 2015, Petnjice u avgustu 2014. godine, a Prvo udruženje penzionera Berana u junu 2001. godine
– Uvidom u registraciju NVO navedeno je da su udruženja penzionera registrovana kao NVO i to po šemi da su po opštinama registrovana na domaća fizička lica. Te NVO osnivaju krovnu organizaciju na nivou Crne Gore, odnosno Savez udruženja penzionera, tako da ta organizacija, preko Fonda PIO, ubira članarinu od 60 centi mjesečno od svakog penzionera, a onda ta NVO prenosi dio te članarine na opštinske NVO, a dio zadržava za sebe. Ispada da je Fond PIO servis jedne NVO i da po njihovom nalogu, bez ikakvog objavljenog konkursa prenosi ta sredstva – rekao je Grdinić.
On je dostavio izvještaje o finansijskom poslovanju Udruženja penzionera Podgorice koje pokazuje da je ta NVO imala prihode i od Vlade, ali ne piše po kom osnovu.
– U Dobrovoljnom fondu za stambenu izgradnju penzionera Podgorica piše da su na dan 31. decembra 2014. godine prenesene 2,2 hiljade, prihod Fonda PIO od penzionera Podgorice 14,1 hiljadu, prihod od kirije od stanova koji su dati u zakup UP 16,7 hiljada, ostali prihodi od Vlade iznose 520 hiljada, prihod od otkupa stanova 767,3 hiljade eura. U rashodima za tu godinu navedeno je da je uplata Krolingu po ugovoru 1,2 miliona eura, rashod za dokumenta za UP 18 58,2 hiljade eura, isplata za „Inkoplant” nadzor je 37,6 hiljada eura, bančina provizija 687,6 eura. Pod stavkom – ukupni rashodi navedeno je da su oni bili 1,3 miliona. Ispada da su naša udruženja penzionera najuspješnije biznis organizacije. Uspješni su u izdavanju imovine koja nije njihova, stanogradnji, kao i uzimanju sredstava iz budžeta, bez ikakvog objavljenog konkursa, već uzimaju koliko im je volja – objašnjava Grdinić.
On je dostavio „Danu” i Statut Saveza udruženja penzionera od 17. jula 2012. godine u kome piše da je ta organizacija nevladina, nestranačka, neprofitna, humanitarna, interesna, jedinstvena, neprofitna organizacija.
– U osnivačkim aktima, kao i statutima jasno se vidi da je prestankom društvenih organizacija Savez penzionera Crne Gore prestao da postoji od 2000. godine, ali su ista lica, preregistracijom u NVO zadržala svoje funkcije i nekadašnju društvenu imovinu, koja je bila u vlasništvu svih penzionera, zadržavaju za sebe. Nejasno je kako je i na koga ta imovina upisana, ali je i nesporno da ta krovna NVO, kao i navodno opštinske nevladine organizacije, koje su registrovane na fizička lica istu imovinu daju u podzakup drugim fizičkim licima, a često i državnim organima, pa ispada da je država podstanar kod ovih NVO – istakao je Grdinić.
On je kazao da se na taj način u poslednjih 16 godina stiču ogromna sredstva koja se troše u komplikovanoj organizaciji navedenih NVO.
– Novac se troši kroz razne upravne odbore, nadzorne odbore, predsjednike, potpredsjednike, razne komisije i svi su, za navodno svoj rad finansijski nagrađeni. Uz penziju primaju i ne male nadoknade, a do krajnjih korisnika, zbog kojih oni, navodno, postoje, dolaze mrvice ili ništa – rekao je Grdinić.B.Ma.
Vešović: Finansiramo se od članarina
Predsjednik Saveza udruženja Branko Vešović rekao je da su oni registrovani kao nevladina organizacija, ali se finansiraju isključivo od članarina.
– Sve radimo po zakonu i vrlo transparentno. Finansiramo se od članarine koja iznosi od 40 do 60 centi. Ta članarina se nije mijenjala od 2009. godine i od tih sredstava 35 odsto ide za finansiranje, odnosno za humanitarnu pomoć, 45 odsto za opštinska i mjesna udruženja, dok sedam odsto ide za sport i rekreaciju, tri odsto za kulturu i stvaralaštvo i deset odsto za rad saveza. Sve što radimo je javno i to je tako već 20 godina – objasnio je Vešović.